Ovaj se projekt provodi uz financijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije (komunikacije) isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledište Europske komisije. [Project Number: 2016-1-HR01-KA201-022159]

 

Naslov knjige
Propuh, papuče i punica

(Vodič za preživljavanje u Hrvatskoj)

 

Autor
Cody McClain Brown

 

Bibliografski podaci:

Nakladnik: Algoritam

Prijevod: Vladimir Cvetković Sever

06/2014.

186 str., meki uvez

ISBN 9789533167749

 

Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)

 

Tema:

Knjiga nastala na temelju blogerskih tekstova o kulturološkim razlikama između Amerike i Hrvatske prati autorovu „evoluciju od stranca do zeta“ suočavajući ga s različitim predrasudama, stereotipima, običajima i uvjerenjima.

 

Kratki sažetak:
Upoznavši svoju buduću suprugu, Hrvaticu, u američkom gradiću u Oklahomi, autor se zbog ljubavi seli u Hrvatsku, najprije u Split, a zatim u Zagreb. Došavši u novu sredinu, toliko različitu od američke, pisac doživljava kulturološki šok: ne razumije običaje nove sredine, ne poznaje kulturu i mentalitet ljudi s kojima se susreće, bori se s predrasudama i stereotipima te uspoređuje hrvatski i američki način života. Iako će teško shvatiti zašto se Hrvati boje svježega zraka koji nazivaju propuhom, zašto se kava ispija satima i koja je njezina društvena uloga, kolika je važnost dobrosusjedskih odnosa, zašto se ne smije hodati bos, bez papuča, tko je punica i kakva je njezina uloga te mnoge druge životne okolnosti, hrvatski zet će se ipak zapitati želi li svojoj kćeri američki san.

 

Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP?

 

  • nastala je na temelju bloga o svakodnevnom životu stranca u Hrvatskoj, pisana jednostavnim razgovornim jezikom
  • na duhovit i zanimljiv način progovara o susretu dviju kultura i njihovim  različitostima
  • otvara općeljudska pitanja, kao što su nerazumijevanje jezika, osjećaj isključenosti, (ne)prihvaćanje u novoj sredini, nepozavanje nove kulture i nesnalaženje u njoj i sl.

 

 

Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
Čitatelji mogu promatrati i analizirati hrvatsko društvo, a onda i sami sebe iz perspektive stranca koji polazi od drugačijih sustava vrijednosti i običaja. Usporedbom dviju različitih kultura mogu prepoznati njihove vrijednosti i nedostatke, ali i upoznati i prihvati ono što odudara od poznatog i uobičajenog.

 

 

Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
Čitatelji se mogu poistovjeti s autorom, ujedno pripovjedačem i glavnim likom, s obzirom na to da danas upravo mladi, u doba sve veće gobalizacije, dolaze u doticaj s ljudima iz drugih sredina, različitih kultoroloških nasljeđa i različitih opredjeljenja. Na primjerima iz svakodnevnih životnih situacija mogu prepoznati i osvijestiti važnost razumijevanja drugih i drugačijih. Također, učenici mogu sagledati svoju sredinu i sve što ona nosi iz perspektive stranca. Jednostavan stil pisanja i humor čine knjigu laganijim i zabavnim štivom.  

 

Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.

Prepoznaje se interkulturalni kontekst – autor na vlastitu primjeru prikazuje da u američkom i hrvatskom društvu društvene konvencije ne funkcioniraju na isti način, stereotipi mogu biti prepreka komunikaciji, a interkulturalni nesporazumi mogu izazvati različite pozitivne i negativne osjećaje, npr. humor, iznenađenje, nelagodu itd. Tako autor ne razumije hrvatske običaje (npr. poziv na ručak i plaćanje računa ili pak dobrosusjedske odnose koji bi se u njegovu okruženju smatrali zadiranjem u privatnost i dr.), što u njemu izaziva upravo prije spomenute osjećaje – najprije nevjericu i nelagodu, a zatim  iznenađenje, olakšanje i na kraju zadovoljstvo.

 

 

Odražava li se načelo inkluzije u ovoj knjizi/priči i promiče li razumijevanje kulturoloških razlika i nasljeđa? Navedite ukratko.

Da, Amerikanac se pokušava uklopiti u hrvatsko društvo u čemu i uspijeva, no preduvjet je bio upoznati, razumjeti i prihvatiti kultorološke razlike i nasljeđa. Knjiga osvješćuje čitatelja da postoje predrasude i stereotipi i o Hrvatima, kao što Hrvati imaju o drugim narodima te pomaže u njihovu razbijanju.

Naziv aktivnosti
Predrasude i stereotipi

 

Opis aktivnosti

Trajanje: 2 x 45 minuta

Dob učenika: 17 – 18 (3. razred SŠ)

Organizacija razreda učenika: grupni rad

 

Cilj lekcije:

  • poticanje razvoja kulturološkog razumijevanja učenika i razbijanje stereotipa i predrasuda
  • razvoj empatije

 

Materijali za podršku:

  • internet
  • nastavni listići
  • Hrvatski frazeološki rječnik

 

Izdvajamo:

  • 3 teksta
  • kartice s natuknicama

 

Aktivnosti:

čitanje, tumačenje i raspravljanje o tekstu

 

 

 

I. Aktivnosti prije čitanja

- omogućuju motivaciju, otvaranje učenika za dijeljenje vlastitih doživljaja, koheziju skupine.

Učenici su podijeljeni u skupine po četvero. Svaka skupina dobiva jedan zadatak.

 

a) Predrasude

Promotriti fotografije  poznatih osoba uz koje se vezuju određene predrasude i pojedinačno odgovoriti na pitanja vezana uz njihovu nepoznatu stranu života.

Primjer:

Što vozi vlasnik Amazona, najbogatiji čovjek na svijetu?

Koliki je IQ  nekada najprivlačnije plavuše Sharon Stone?

Što je po struci Zvonimir Boban, kapetan brončanih nogometaša 1998.? (Honda Accord proizvedena 1999.; članica Mense, IQ 154; prof. povijesti).

Zajednički prokomentirati odgovore i usporediti ih s točnim podacima  Obrazložiti zašto su se pojavile određene predrasude o tim osobama.

 

b) Etnički sterotipi

Zajednički objasniti sljedeće etničke stereotipe: praviti se Englez; točan kao švicarski sat; svaki Cigo svoga konja hvali; ima ih kao Kineza; vrijedan kao Japanac.

Pojedinačno navesti primjere iz svakodnevnog života u kojima se upotrebljavaju etnički sterotipi u negativnom kontekstu i zajednički ponuditi rješenja kako ih suzbiti.

 

c) Kako se osjećam

      Promotriti fotografije i pojedinačno opisati slično osobno  

      iskustvo te njime izazvane osjećaje.

 

 

Predstavljanje rezultata skupina i kratka rasprava.

 

 

 

II. Aktivnosti tijekom i nakon čitanja u skupni.

 

  • Skupine dobivaju ulomke i nastavne listiće (svaka skupina čita jedan ulomak)

 

  1. 1. poglavlje – Hrvatska: Ono gdje nije Rusija, str. 10 - 11
  • temeljni zadatak: Što znači rečenica Mi živimo između dva golema oceana i skloni smo strpati sve s druge strane u kategoriju „tamo negdje“? Kakvi su autorovi stavovi o prostorima i ljudima “tamo negdje”? Kakvi su stavovi Hrvata o Amerikancima? Istražiti značenje pojmova Hladni rat, bipolarni politički svijet, Željezna zavjesa te ih objasniti u kontekstu ulomka.
  • analiza: sterotipi i predrasude; stav prema nepoznatome

 

  1. 12. poglavlje  - Susjedi, str. 82 - 86
  • temeljni zadatak: Usporediti američku izreku Dobre ograde tvore dobre susjede. i njezinu hrvatsku varijantu Tanki zidovi, hodnici puni jeke i otvoreni prozori tvore susjede. Objasniti rečenicu Suludo je i iritantno, ali i utješno znati da svi ostali znaju tko ste, što se s vama zbiva, što vam treba. Koje su razlike između života u zajednici i života „na zasebnome malom otoku“?
  • analiza: kulturološke razlike; zajednica i individualnost; otuđenost

 

  1.  
  • temeljni zadatak: Što sprečava pisca da ne uživa u ručku? Zašto dolazi s takvim uvjernjima? Protumačiti rečenicu  Ploča koja se vrtjela u meni zagrebala je, ritam svijeta mi se poremetio, glazba je prestala: šokirao sam se.  
  • analiza: uvjerenja; kulturološke razlike; predrasude i sterotipi

 

III.  Zajedničke aktivnosti nakon čitanja

        Predstavljanje rezultata rada u skupinama.

        Dramske metode

  1. vrući stolac – jednog sudionika grupa ispituje o njegovu životu, ponašanju i motivaciji (Moguća pitanja: Kako se osjećate u novoj sredini?; Koji postupci ljudi vam se čine neobični u vašoj okolini?; Koje ponašanje ne razumijete? itd.)

 

  1. rašomon – varijanta vrućeg stolca – svaki lik priča priča priču s obzirom na svoj doživljaj (Moguća pitanja: uklapanje u sredinu; društveni događaji; međuljudski odnosi itd. – govori se iz perspektive pisca, supruge, susjeda, poznanika…)

 

Evaluacija i metoda procjene:

Uloga učitelja – pripremiti materijale  i djelovati kao moderator

 

Evaluacija rada u skupini – anketni listić: evalucija i samoevaluacija

 

Učenike se procjenjuje na osnovu njihove sposobnosti:

  • čitanja s razumijevanjem i prepoznavanja kuturoloških razlika, stereotipa i predrasuda
  • argumentiranog sudjelovanja u raspravi
  • predstavljanja rada skupine – sustavno i strukturirano izlaganje

 

Učinak aktivnosti na čitanje RSP:

Aktivnosti potiču razvoj empatije i tolerancije učenika, razumijevanje različitosti i prihvaćanje drugih kulturoloških koncepata te razbijanje stereotipa i predrasuda.

 

 

Povezanost s kurikulumom

Razred: 3.

Nastavni plan i program:

Jezično izražavanje – oblikovanje iskaza

Etika

Engleski jezik

Geografija

Sociologija

Znanja:

  • bolje razumijevanje sebe i svijeta oko sebe
  • prepoznavanje i prihvaćanje tuđih i svojih kulturoloških obilježja
  • kritičko razmišljanje o svijetu, obitelji, usvojenim vrijednostima, običajima, kulturološkim razlikama, stereotipima i predraudama
  • uživanje u iskustvu čitanja svjetske književnosti

 

Vještine:

  • prikupljanje, odabir i vrednovanje informacija
  • čitanje, tumačenje i ocjenjivanje književnih tekstova

 

Kompetencije:

  • komunikacijske kompetencije
  • sposobnost rada u timu, prihvaćanja drugog i drugačijeg

 

Bibliografska referenca koja će se koristiti tijekom aktivnosti

Cody McClain Brown, Propuh, papuče i punica

Nakladnik: Algoritam

Prijevod: Vladimir Cvetković Sever

06/2014.

186 str., meki uvez

ISBN 9789533167749

 

 

Rezultati

Učenici će moći:

  • jasno i argumentirano iznijeti svoje mišljenje te aktivno slušati druge
  • prepoznati i razumijeti kulturološke razlike

 

Preporuke

Djelo je primjereno učenicima jer govori o njima bliskim temama I omogućava im bolje kulturološko razumijevanje te uvid u različite percepcije društvenih normi, običaja i vrijednosti. Tema i jednostavan stil pisanja omogućavaju lako razumijevanje  i poticanje na čitanje nastavka (Hrvatska uzvraća udarac) ili sličnih djela.

Naslov aktivnosti (nastavne jedinice) - One misle da smo male

Opis obrazovnih aktivnosti:

Opis aktivnosti:

Trajanje: dva školska sata (90 min.) + naknadno: predavanje liječnice školske medicine (45 minuta)

Učenikova dob:  1. r. SŠ   (15-godišnjaci)

Organizacija razreda: učionica i podjela učenika u skupine te u debatne skupine, rad u skupinama, debata. 

Cilj: motivirati učenike za čitanje suvremenog teksta o odrastanju u kojem će razmišljati o problemima koji su i njihova stvarnost te kritički promišljati o problemima koje tekst otvara. Cilj je razvijati učeničke verbalne i pisane izražajne sposobnosti, sposobnosti argumentiranja i debatiranja.     

Obrazovne aktivnosti

A. Prije čitanja

Učenici na početku školske godine trebaju odabrati jednu knjigu po vlastitim izboru koju pronađu u školskoj knjižnici. Knjiga nije na popisu lektira. U  međuvremenu nastavnica HJ dogovara se s knjižničarkom da im uz ostale knjige ponudi i knjigu Julijane Matanović, One misle da smo male.  Učenici obavještavaju nastavnicu koje su knjige odabrali za čitanje. Svima je isti zadatak – predstaviti knjigu ostalim učenicima u obliku ppt, postera ili plakata u 3 minute.    

Nastavnica također dogovara sa stručnom službom i liječnicom školske medicine radionicu za 1. r. iz ZOO o spolno prenosivim bolestima te zaštiti gdje se dio radionice odnosi i na cijepljenje protiv HPV-a. 

B. Aktivnosti prilikom čitanja

Prvi sat: Motivacija počinje predstavljanjem knjige One misle da smo male (učenici koji su knjigu pročitali u cijelosti). 

Nastavnica dijeli ulomak iz romana kada Matija, glavna junakinja, saznaje da je majka Vjera bolesna i mora na operaciju vrata maternice jer ima CIN 3.  te činjenicu da 15-godišnjaci (ni Jurica ni Matija) ne znaju ništa o tome i podatke traže na Internetu. 

Učenici su podijeljeni u skupine (6 skupina po 4 ili 5 učenika). Zadatak im je da pročitaju ulomak i napišu što znaju o HPV i raku vrata maternice. Podatke mogu tražiti i na Internetu. 

Drugi dio zadatka je da u grupi razmijene podatke te ih zapišu na jedan papir koji će zalijepiti na oglasnu ploču ili ploču za pisanje.         

Drugi sat: Slijedi priprema za debatu. Učenici ostaju u skupinama. Zadatak je: Mladi se trebaju cijepiti protiv HPV-a. 

Prvo svatko za sebe piše argument za ovu tvrdnju i argument protiv nje.  Nakon toga iznose svoje argumente u grupi te odabirom vruće olovke jedan učenik predstavlja argument svoje skupine.

Zadnji dio je debata: učenici uzimaju listić sa nastavničkog stola (npr. jedni su crveni, a drugi plavi). Crveni predstavljaju afirmacijsku skupinu, a plavi negacijsku. 

Učenici slažu svoje argument i kreće debata.  Prvi iznosi argumentaciju negacijski debatanat (60 sekundi) –  suprotna mu skupina replicira (afirmacijski debatant napada argumente negacijskoga, postavljajući mu pitanja kojima ga nastoji dovesti u proturječje i oslabiti ili srušiti njegove argumente; vrijeme za pitanja i odgovore 90 sekundi), zatim slijedi prvi debatant druge skupine, a prva mu skupina redom replicira. Tako se izredaju sva tri debatanta.

Potom slijedi završna riječ .  Na kraju slijedi evaluacijski listić u kojem su pitanja o aktivnosti na satu te pitanje o cijepljenju.

C. Poslije čitanja

Nastavnica i učenici koji su pročitali cijelu knjigu podsjećaju ostale učenike da posude knjigu i pronađu medicinsko-znanstveni dio dr. Anke Dorić o HPV-u.

Ako se uspije dogovoriti predavanje s liječnicom školske medicine, učenici će dobiti dodatne informacije o spolno prenosivim bolestima i HPV-u.  

Radni materijali: listovi s ulomkom iz romana, papiri za bilješke, evaluacijski listići, Internet (učenički mobiteli), papir u boji

Ulomak iz romana One misle da smo male (str. 100 – 106)  

Evaluacija i metoda procjene:  Učenici na kraju sata ispunjaju evaluacijski listić, iznose samostalno svoje argument i stavove.

Učinak aktivnosti na čitanje RSP: Ideja da samostalno biraju, da raspravljaju i iznose svoje mišljenje da je tema vezana za njihovo odrastanje  dovodi do povjerenja prema čitanju te motivaciji da pročitaju cijelo djelo .  

 

Povezanost s kurikulumom:

Povezanost s kurikulom Zdravstvenog odgoja (1. r. srednje škole)   (http://www.azoo.hr/images/razno/Kurikulum-1-4-razred-SS-FINAL-s-ispravkom.pdf)

 Razvijanje vještina potrebnih za odgovorno spolno ponašanje, I. i II.

Ciljevi:  Senzibiliziranje učenika za odgovorno spolno ponašanje i ohrabrivanje na osvješćivanje, suočavanje, razmišljanje i argumentiranje prednosti i nedostataka svake mogućnosti u spolnom ponašanju.

Povezanost s književnošću 1. r. ( književnoteorijski pojmovi):

Cilj: Primjenjivanje stečenog znanja iz književnosti (tekst koji je roman – prikaz jedne romansirane priče u koji je glavni lik petnaestogodišnjakinja koja uz standardni jezik koristi žargon – roman odrastanja ; i medicinsko-znanstveni dokument)

Znanje:

  • Samostalno pristupati tekstu iz različitih perspektiva
  • Naučiti pokrenuti raspravu i postavljati pitanja
  • Razviti lakoću i tečnost čitanja
  • Unaprijediti vještinu čitanja s razumijevanjem
  • Organizirati i usustaviti različite vrste informacija

Vještine:

  • Uočiti, suprotstaviti, izdvojiti i komentirati sličnosti i razlike pojavnosti u tekstu.
  • Razviti vještinu predviđanja i sposobnost zamišljanja mogućih situacijskih rješenja.
  • Razviti i obogatiti komunikacijske vještine.
  • Usustaviti, zaključivati i evaluirati.
  • Naučiti učinkovito, samostalno i ravnopravno raditi u skupini.

 Kompetencije:

  • Uspostaviti poveznice između svijeta u tekstu i stvarnog života ili osobnih iskustava.
  • Biti u stanju zamišljati, kombinirati, intervenirati u materijal.
  • Slijediti upute i zadatke, moći ocijeniti rezultate.
  • Procijeniti dokaze i argumente, poduprijeti i opravdati odabire.

 

 

Bibliografska referenca koja će se koristiti tijekom aktivnosti

 

  • Izdavač: Mozaik knjiga
  • Godina izdanja: 2014. (prvo izdanje: 2010.)
  • ISBN: 9789531408318
  • Uvez: meki
  • Širina: 128
  • Visina: 190
  • Strane: 208

Roman: fikcionalno-znanstvena proza

Književnost za djecu i mlade

 

 

Kratki opis digitalnih izvora (aplikacija, igara, web stranica, stranica FB i sl.)

https://issuu.com/gorances/docs/one_misle_da_smo_male

http://www.vasezdravlje.com/obavijesti/opsirnije/530/

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=645620

 

Rezultati / Ono što smo naučili – Ishodi

Očekivani ishodi lekcije:

Učenici će raspravljati i debatirati o društveno aktualnim temama. razvijat će suradničke vještine, vještine slušanja i govorenja, naučit će argumentirati  te kritički promišljati o zadanoj problematici. 

 

Preporuke

Odabir metode poučavanja i prikladnog teksta utječu na povećanje učeničkog zanimanja za čitanje, proučavanje  interpretaciju. Samostalnost u radu, učinkovita suradnja, uključenost u raspravu i ocjenjivanje potiču interese i razvijaju analitičke i sintetičke sposobnosti. Tekst se može prilagođavati mogućnostima i interesima skupine prema profilu RSP čitateljske skupine.  Aktivniji pristup i manji fragmenti teksta nude i zanimljiviji, dinamičniji način čitanja i proučavanja književnog djela.

Naslov aktivnosti (nastavne jedinice) – Gospodar muha

Opis obrazovnih aktivnosti:

 

Trajanje: 2 x 45 minuta

Dob učenika: 15-17

Organizacija rada učenika: frontalni, individualni, rad na tekstu, usmjereni razgovor, pisanje, skupinski rad

Cilj lekcije:

  • usvojiti znanja o alegorijskom romanu
  • analizirati djelo (likovi, tema, fabula, značajke romana)
  • objasniti ideju romana
  • obogatiti vlastite spoznaje o životu, čovjeku i društvu
  • učenici će iskazati osobni stav prema sudbini likova: pitanje vodstva u zajednici, ubojstva, odnosa prema drugima
  • učenici će bogatiti rječnik i znanje iz opće kulture
  • učenici će razvijati sposobnost kritičnog mišljenja, objašnjavanja i zaključivanja, doživljavanja i zapažanja
  • učenici će objasniti svoj stav prema glavnim pitanjima koja roman postavlja
  • uočiti pozitivne i negativne strane ponašanja i postupaka likova
  • razvijati sposobnost primjene naučenog iz teorije književnosti na konkretnom književnom djelu

 

Materijali za podršku:

- Internet

- Slikarstvo

- Filmska umjetnost

 

Izdvajamo:

-PP prezentaciju

-izabrane fotografije

-youtube isječke

 

Aktivnosti:

čitanje, rad na tekstu, usmeno izlaganje, pisanje

 

  1. Aktivnosti prije čitanja

Omogućuju motivaciju i pozadinske informacije kako bi olakšali čitanje i omogućili učenicima da stave roman u širi, neknjiževni i književni kontekst. Također, učenicima se prije čitanja daju smjernice i provokativna pitanja i na taj način potiče aktivno čitanje vođenjem bilježaka, zauzimanjem stavova argumentiranih citatima i parafrazama, usporedbu književnog i filmskog predloška u obliku eseja.

 

Neke smjernice, teme za istraživanje, provokativna pitanja:

  • Istraži fenomen night terora.
  • Izaberi najdražeg lika i objasni svoj izbor.
  • Navedi barem 5 karakteristika dobrog vođe i navedi jedan općekulturni primjer dobrog vođe; postoji li primjer takvog vođe u romanu i objasni svoj odgovor
  • Uoči organizaciju života i rada dječaka na pustom otoku. Je li ona dobro osmišljena i je li održiva?
  • Zašto zajednica opisana u romanu nije opstala?
  • Objasni pojam demokracije i što ona podrazumijeva.
  • Koliko bi se radnja romana razlikovala da su na otoku bile djevojčice ili mješovita skupina dječaka i djevojčica?

 

Za motivaciju koristiti slikarski predložak Splav Meduze Theodorea Gericaulta. Pitati učenike o njihovom doživljaju atmosfere koju prenosi slika i mogu li motiv sa slike povezati s temom romana. Mogu li se staviti u položaj osoba koje su se našle na splavi, tj. kao dječaci u romanu na pustom otoku. Kako bi se osjećali u takvim uvjetima?

 

  1. Aktivnost čitanja

Pomoću fotografija ili ilustracija na prijenosniku pokušati detektirati motive iz romana. Učenici neka opišu događaje koji prethode ili slijede.

Učenicima prikazati niz fotografija ili ilustracija. Potaknuti ih da što detaljnije prepričaju sadržaj vezan uz određenu fotografiju. Naknadno, u aktivnosti poslije čitanja, za očekivati je da će učenici prepoznati koji događaj iz romana prikazuje određene fotografija te locirati događaj u kontekst romana.

Dalje određujemo likove. Učenici ukratko u svoje bilježnice pišu karakterizaciju likova čija su imena prikazana na prijenosniku.

 

Slijedi rad u skupinama: učenici su podijeljeni u 4 skupine i svaka skupina tumači različite aspekte romana (vođe, preživljavanje, međuljudski odnosi, alegorija). Motivirati učenike na aktivnu analizu zadane podteme pomoću pitanja, argumentacije, citata iz samoga romana.

Zajednički čitaju ulomak lova na svinju i analiziraju pročitano odgovarajući na postavljena pitanja:

  1. Kako se ponašaju dječaci loveći svinju?
  2. Smatraš li da je njihovo uživanje u ubijanju životinje posljedica gladi ili osjećaja nadmoći nad životinjom? Obrazloži svoj odgovor.
  3. Zašto su dječaci odsjekli glavu krmači i nabili je na kolac? Što predstavlja bijeg dječaka na kraju ulomka?

 

 

  1. Aktivnosti poslije čitanja

 

Učenicima na prijenosniku prikazati citat autora Williama Goldinga i kako on iznosi ideju romana:

Riječ je o pokušaju da se nedostaci društva svedu na nedostatke ljudske naravi. Pouka je da oblik društva mora ovisiti o etičkoj naravi pojedinca, a ne o političkom sustavu, ma koliko on bio logičan i respektabilan.

Prokomentiramo citat i povezujemo s pričom u romanu, ali i pričom koju su čuli na početku dvosata o Splavu Meduza.  Očekuje se da će učenici uočiti ideju teksta – pojedinci čine društvenu zajednicu i ako je pojedinac vođen moralno-etičkim kodeksom, da će takvo biti i društvo.

 

Istraživački rad:

  • Saznaj naslove i imena autora djela koja se bave sličnom problematikom kao i Gospodar muha.
  • Pozivati učenike u školsku knjižnicu u kojoj će biti prigodna izložba na tu temu i koja će im olakšati pisanje domaće zadaće.

 

 

Povezanost s kurikulumom:

Nastavni plan i program: svjetska književnost, izborna lektira

Građansko obrazovanje: pitanje demokracije i koliko je održiva, potreba za vođom, društveno uređenje, etičnost i moralnost

Povijest i geografija –primjeri dobrih i loših vođa kroz povijest

Engleski jezik i književnost

 

Znanja:

- šira i univerzalna pitanja o uređenju društva

- bolje razumijevanje sebe i svijeta oko sebe

- uživanje u iskustvu čitanja svjetske književnosti

- propitivanje moralno-etičkog kodeksa i povezivanje s nastavom etike

- usvojiti znanja o alegorijskom romanu

 

Vještine:

  • razvijati razumijevanje doslovnog i implicitnog značenja
  • razvijati sposobnost kritičnog mišljenja, objašnjavanja i zaključivanja, doživljavanja i zapažanja
  • objasniti svoj stav prema glavnim pitanjima koja roman postavlja
  • uočiti pozitivne i negativne strane ponašanja i postupaka likova
  • razvijati sposobnost primjene naučenog iz teorije književnosti na konkretnom književnom djelu

 

 

Kompetencije:

  • razvijati kulturu govorenja, čitanja i pisanja
  • aktivno razgovarati, slušati i promišljati, naglas čitati odabrane ulomke
  • argumentirati vlastite stavove i učiti se uvažavati tuđe

 

 

Bibliografska referenca koja će se koristiti tijekom aktivnosti

 

Author           :           William Golding

Country:        United Kingdom

Language:    English

Genre:           Allegorical novel

Publisher:     Faber and Faber

Publication date: 1954.

Media type:   Print (Paperback)

ISBN  0-571-05686-5 (first edition, paperback)

 

 

 

Kratki opis digitalnih izvora (aplikacija, igara, web stranica, stranica FB i sl.)

https://en.wikipedia.org/wiki/Lord_of_the_Flies

https://www.imdb.com/title/tt0100054/

https://www.youtube.com/watch?v=-tXpA3dIEtI

https://www.youtube.com/watch?v=puglTctwozM

 

Rezultati / Ono što smo naučili – Ishodi

Očekivani ishodi lekcije:

Učenici će moći demonstrirati:

• jasno kritičko/analitičko razumijevanje namjera autora i dubljeg implikacija tekstova i stavova koje prikazuje

• uočiti alegoričnost teksta

• primijeniti znanje o tekstu u svakodnevnom životu pogotovo na području moralno-etičkog ponašanja pojedinaca te utjecaj takova ponašanja na razvoj društvene zajednice

 

Preporuke

Tekst Gospodar muha otvara čitav niz društvenih pitanja i lako ga se može povezati s građanskim odgojem. Također, tekst otvara i niz pitanja koja se tiču osobnih stavova o moralu, etičnosti, psihologiji čovjeka u nehumanim uvjetima. Zato je tekst prikladan za RSP čitatelje. Dobro vođeno čitanje prije, tijekom i nakon obrade omogućuje svakom nastavniku da unese individualan pristup problematici poznavajući afinitete i interese svojih učenika.

Stranica 5 od 11

Go to top