Page 15 - Handbook 4 RSP readers

PROJEKTNA STUDIJA SLUČAJA Glavne komponente Studije slučaja proizlaze iz dvije aktivnosti projekta (O1.A1 & O2.A2.) koje
su se odvijale od listopada 2016. do travnja 2018. godine, iz izvješća kritičke analize čitateljske
pismenosti sudionika-partnera, te iz najsuvremenijih spoznaja i dostignuća njihovih zemalja na
tom području.

1. Kritička analiza problema čitalačke pismenosti u svjetlu najnovijih spoznaja

HRVATSKA
U kontekstu obrazovanja, a u središtu zanimanja istraživanja PISA, nalazi se pismenost s
naglaskom na tri ključna područja: čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost. Ciklus
istraživanja PISA bio je 2015. šesti ciklus koji je po četvrti put uključio Republiku Hrvatsku,
a u svojoj je studiji obuhvatio 5809 petnaestgodišnjaka. Na području čitalačke pismenosti
Republika Hrvatska postigla je ispodprosječni rezultat od 487 bodova (trideset i prvo mjesto).
Uspoređujući prosječne rezultate čitalačke pismenosti s rezultatima istraživanja PISA od 2009.
u Hrvatskoj je primjećen trend poboljšanja prosječnih rezultata. U periodu od šest godina
Hrvatska je povećala prosječni broj bodova za 11.

U istraživanju PIRLS, koje u vremenskom razdoblju od deset godina vrednuje kompetencije
čitatelja, 2011. godine sudjelovala je i Hrvatska. Rezultati hrvatskih učenika značajno su bolji
od rezultata postignutih u istraživanju PISA. Međutim, kad je riječ o čitanju, Hrvatska se ističe

Učenici X. gimnazije “Ivan Supek” s profesoricama Neli Mindoljević i Cvjetankom Božanić po
završetku aktivnosti pilotiranja
sa samo 17 % učenika koji vole čitati, 53 % koji donekle vole čitati i 29 % onih koji ne vole čitati.
Od 57 zemalja koje su bile uključene u istraživanje Hrvatska ima najveći postotak djece koja
ne vole čitati.
15