Page 17 - Handbook 4 RSP readers

razlike u čitalačkoj pismenosti što se spolova tiče. Djevojke su i u istraživanju iz 2015. postigle
bolje rezultate. U prosjeku, 27 bodova više od dječaka iz zemalja OECD-a. U Slovačkoj su
djevojke postigle 36 bodova više od dječaka. U ciklusima od 2003. i 2012. razlika je približno
ista, dok se u posljednjem ciklusu smanjila za 11 bodova. Gledajući kako se razlika smanjuje,
možemo vidjeti da su rezultati dječaka u odnosu na djevojke sve bolji. Rezultati djevojaka pali
su za 12 bodova kad se usporede s prijašnjim ciklusima.
Prema istraživanju koje je vodila inspekcija za državne škole u Slovačkoj čak 71.3 % srednjih
škola nema strategije za razvoj čitalačke pismenosti, iako je sustavni rad na tekstovima prema
načelima i ciljevima srednjoškolskog obrazovanja u Slovačkoj sastavni dio obrazovanja.
Ista studija naglašava važnost izobrazbe nastavnika. Izobrazba koja se odnosi na čitalačku
pismenost važna je za usvajanje i razumijevanje svih predmeta koji su uključeni u nacionalni
kurikulum. Druga činjenica koju ta studija ističe je da su za razvoj čitalačke pismenosti nužni
određeni preduvjeti, primarno knjige i knjižnica. Ipak, rezultati pokazuju da gotovo polovica škola
nema odgovarajuće prostorije za knjižnicu ili da gotovo 24.09 % škola uopće nema knjižnicu.

ITALIJA
U skladu s europskom strategijom za postizanje zadanih ciljeva do 2020. godine, talijanska
je vlada odobrila reformu sistema obrazovanja kako bi se kroz obrazovanje i stručno
usavršavanje nastavnika definirale ključne vještine i omogućio njihov razvoj. Nastavnici trebaju
promicati važnost stjecanja i razvijanja ključnih kompetencija s ovoga područja, jer su one
potrebne europskom građaninu kako bi bio spreman prihvatiti izazove kompleksnog svijeta
koji ga okružuje i konstantno se mijenja. Isto tako, nastavnici bi trebali najnovijim metodama
poučavanja i ocjenjivanja pokušati riješiti problem loših rezultata u matematici, prirodnim
predmetima i čitalačkoj pismenosti. Liceo Scientifico “G. Seguenza” je u tom smislu proveo
analizu koja je otkrila kako raste potreba za inovativnim strategijama poučavanja na području
jezika, s napomenom da se prednost treba dati vještinama čitanja. Krajem 2015. Nacionalni
institut za statistiku ISTAT je objavio godišnje rezultate istraživanja koje je provedeno na
talijanskom stanovništvu u svezi s njihovim navikama čitanja. Istraživanjem su bili obuhvaćeni
stanovnici od 6 godina naviše. 42 % njih (oko 24 milijuna ljudi), izjavilo je da su u razdoblju od
12 mjeseci prije ankete pročitali bar jednu knjigu, a da to nije bilo za potrebe škole ili posla.
Uspoređujući te rezultate s rezultatima prethodne godine vidljivo je da je postotak ostao isti,
a uzevši u obzir 2011. vidljiv je i pad, odnosno slabljenje navike čitanja. Rezultati istraživanja
također pokazuju da 9,1 % talijanskih kućanstava uopće ne posjeduje knjige, a 64,4 % njih ima
najviše do 100 knjiga.
Postojeće razlike u odnosu na zastupljenost čitatelja i čitateljica također su evidentne: obzirom
na spol vidljivo je da žene uistinu čitaju više od muškaraca. Izraženo brojkama to je 48,6 % u
korist žena, dok su muškarci zastupljeni s 35 %.
U dobnoj skupini od 11 do 19 godina nalazi se više od 50 % onih koji čitaju knjige, dok u starijim
dobnim skupinama taj broj pada. Najveći broj čitatelja zastupljen je u dobnoj skupini od 15
do 17 godina. Škola ovdje nema presudnu ulogu. Ključni čimbenik je obitelj. Naime, 66,8 %
djece, starosti od 6 do 14 godina, kojima oba roditelja čitaju knjige, također i sami čitaju, dok je
30,9 % djece koja čitaju knjige u onim obiteljima gdje roditelji ne čitaju. Čitanje knjiga manje je
zastupljeno na jugu Italije, gdje zastupljenost čitatelja iznosi 28,8 % što znači da od troje ljudi
tek jedna osoba pročita barem jednu knjigu. Na Siciliji i Sardiniji postotak onih koji čitaju knjige
iznosi 33,1 % , što predstavlja porast u odnosu na godinu ranije kad je zabilježeni udio iznosio
17