Page 20 - Handbook 4 RSP readers

Ciljevi ovog istraživanja bio je usmjeren na:
• bolje razumijevanje fenomena slabo razvijene čitalačke pismenosti i NLP čitatelja kako bi
se prateći problemi mogli uspješnije rješavati
• analizu problema koji se odnose na čitalačke vještine NPL čitatelja

• formiranje smjernica za daljnji razvoj i osnaživanje vještina čitanja kod učenika NLP
skupine.

Istaknuti dijelovi provedenoga istraživanja u pojedinačnim partnerskim zemljama

HRVATSKA
U Republici Hrvatskoj se Anketa o navikama čitanja provela u 73 gimnazije i obuhvatila je 5331
ispitanika, od toga 43 % djevojaka i 57 % mladića. Uzorak je bio relativno homogen i obuhvatio
je nekoliko dobnih skupina čitatelja u dobi od: 15 godina - 27.9 %, 16 godina - 24.8 %, 17
godina – 23 %, a 24.3 % činili su oni dobne skupine od 18 godina. Na temelju analize dobivenih
podataka može se vidjeti da učenici u dobi od 16 i 17 godina u čitanju uživaju više od onih
učenika dobi 15 i 18 godina. Takav se rezultati može objasniti pristupom koji pretpostavlja da
15 godišnjaci tog trenutka prolaze kroz intenzivno razvojno razdoblje dok se ponovo buđenje
interesa za čitanje u dobi od 18 godina može povezati sa školskim obvezama i odlukama za
daljnje školovanje. Prikupljeni podaci o vrsti neobaveznih tekstova koje učenici biraju za čitanje,
uz one koji predstavljaju obavezne školske naslove, pokazuju da oni najčešće biraju tiskane
knjige - 28.7 %, ili čitaju na mrežnim stranicama - 28.3 %, a najrjeđe biraju elektronske knjige.
U anketi je postavljeno i izravno pitanje povezano s većom motivacijom za čitanje. Učenici su
odgovorili da bi više čitali kada bi: 1. knjige bile zanimljivije; 2. bilo manje školskih obaveza. U
anketi je bilo postavljeno i pitanje o razlozima zašto ne čitaju više. Kao glavni razlog učenici su
naveli da imaju osjećaj da čitaju sporo, odnosno da čitanje doživljavaju kao dugotrajan proces
tijekom kojega često osjećaju manjak samopouzdanja. Nedostatak vremena učenici su naveli
kao najmanje važan razlog za nečitanje.

SLOVAČKA
Od 1.808 učenika srednjih škola u Slovačkoj većina mladića koji su sudjelovali u anketi bili su
osamnaestogodišnjaci – 41 %, slijedili su učenici od 17 godina - 27 %. Na pretposljednjem mjestu
bili su učenici u dobi od 16 godina (20 %), a posljednje mjesto zauzeli su petnaestogodišnjaci, s
12 %. Važan kriterij pri zastupljenosti ispitanika prema kojem su se vrednovali dobiveni podaci
bio je spol. 48 % ispitanika bile su djevojke, a muški spol bio je zastupljen s 52 % ispitanika.
Rezultati istraživanja pokazuju pozitivan odnos prema temi: koliko često učenici čitaju i vole li
čitati. Općenito govoreći, ispitanici čitanje smatraju vrlo važnim bez obzira na dob i spol. Kad
smo usporedili razlike u odnosu na spol, došli smo do jedne vrlo važne činjenice: mnogo više
djevojaka nego dječaka izjavilo je da vole čitati. U usporedbi s dječacima veća je vjerojatnost da
će one biti te koje čitaju s užitkom i da će čitati više, što često može dovesti do uvjerenja da su
dječaci manje načitani ili da su nezainteresirani za čitanje. Oni će pak prije izjaviti da je to samo
stvar njihove osobne odluke i da više vole slobodno izabrati ono što će čitati, koliko će čitati i
vrijeme kada će čitati. Naravno, postoje i ispitanici koji uopće ne čitaju.

20