Page 19 - Handbook 4 RSP readers

Češko Ministarstvo za obrazovanje drži da bi čitalačku pismenost trebali razvijati ne samo
nastavnici češkoga jezika i književnosti, već bi to trebali činiti i nastavnici većine ostalih predmeta.
Svi nastavnici u svrhu uspješnog podučavanja u svom predmetu trebaju koristiti raznovrsne
tekstove, a učenici bi u radu na tim tekstovima trebali uspješno provoditi aktivnosti kao što su,
primjerice, pronalaženje važnih izvora informacija, njihovo uspoređivanje i tumačenje, rasprave
o nekom problemu, itd. Danas, na raspolaganju imamo mnoštvo različitih izvora informacija
i veliku količinu raznovrsnih tekstova. Učenici bi trebali moći razvrstati informacije koje su
prikupili iz raznih izvora i uspješno rabiti prikupljeni materijal, usporediti informacije, te procijeniti
i razlučiti koje su od najveće važnosti. U načelu, stručnjaci se slažu da bi nastavnici trebali
primijeniti jednostavan pristup kako bi učenicima približili književnost i učinili je zanimljivom.
Trebali bismo im prestati zadavati da čitaju knjige stare stotinu godina, o temama koje njih ne
zanimaju. Bilo bi bolje započeti s knjigama i pričama koje bi ih više zanimale, odnosno koje
bi se njima sviđale, posvetiti više vremena analizi teksta i diskusiji. Kao što smo čuli od nekih
nastavnika, njihovo iskustvo govori da kao nastavni material nije nužno koristiti samo knjige,
naročito s učenicima koji imaju problema s čitanjem. Kao materijal za analizu i diskusiju mogu
se koristiti filmovi, članci s interneta, čak i kompjutorske igrice. Može se raditi i na taj način, što
će također dati rezultate. Najvažnija stvar koje nastavnik mora biti svjestan je da je prije svega
potrebna snažna volja da se nešto promijeni.
Isto tako, mi ne bismo stalno trebali prisiljavati učenike da čitaju više. Umjesto toga trebali
bismo ih poučiti kako uživati u čitanju, a dalje će se sami snaći i pronaći svoj put. Škole bi
trebalo shvaćati kao mjesto sastanka na kojem se učenik upoznaje s književnošću, gdje se
nude raznovrsni zanimljivi tekstovi koji će poslužiti kao polazna točka za diskusiju i koja će
poticati razmjenu iskustava i mišljenja.

2. O1. A1 Istraživanje o razvijenosti vještina čitanja kod srednjoškolske dobne skupine
od 15 do 18 godine u četiri partnerske zemlje
Na početku dvogodišnjega projekta sudionici partnerskih zemalja proveli su kvalitativno
istraživanje utemeljeno na podacima prikupljenim uz pomoć GoogleDocs alata. Provedena
je i obrađena anketa o navikama čitanja. Anketu je ispunilo 8248 učenika srednjih škola u 4
partnerske zemlje - Italiji, Republici Češkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj.
Anketom, koja se fokusirala primarno na NPL čitatelje, prikupljeni su podaci o navikama čitanja
srednjoškolske populacije starosne dobi od 15 do 18 godina. Odgovori ispitanika, između
ostalih, sadrže vrijedne podatke o:
• aktualnom stanju razvijenosti vještina čitanja kod ciljane populacije
• vremenu koje učenici posvećuju čitanju
• vrstama književnosti koju čitaju prema osobnom izboru
• razlozima zašto ne čitaju više
• ulaznim točkama za čitanje (elektronske knjige, časopisi, printana izdanja...)
• odnosu prema obaveznim i kanonskim tekstovima
• motiviranosti za čitanje
• vlastitoj slici o sebi kao (ne)čitatelju - samovrednovanje čitateljske pismenosti.

19