Naslov knjige
Jedno pero[1]

(iz zbirke priča 20 + 1 NAJBOLJA PRIČA ZA LJETO 2014.)

 

Autor
Ksenija Kušec

 

Bibliografski podaci:
Kratka priča Jedno pero objavljena je u zbirci kratkih priča 20 + 1 NAJBOLJA PRIČA ZA LJETO 2014. uz priče drugih suvremenih hrvatskih pripovjedača. Od tada do danas na internetskim portalima objavljena je pod trima naslovima: Jedno pero, Baka u mom džepu i Revolucija. Najčešće se pojavljuje pod posljednjim naslovom pa i poveznice pod „D“ podrazumijevaju priču pod „Revolucija“.

 

Autor  :          Ksenija Kušec

Zemlja:          Hrvatska

Jezik:             hrvatski

Vrsta:             kratka priča

Nakladnik:     Brod knjižara, Zagreb

Godina izdanja: 2014.

Vrsta izdanja: knjiga s mekim koricama

ISSN               1849-0026

 

 

Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)

 

Tema:

Priču u prvome licu pripovijeda neimenovana djevojka koja stiže prekasno u bakin, sad već potpuno ispražnjen stan. Vlasnik stana postala je banka. Iako se precizan razlog zbog čega nekretnina nije ostala u obiteljskom vlasništvu ne saznaje, daje se naslutiti da se radi o naplati duga plijenidbom pokretnina i nekretnine. Unuka odlučuje ustrajati u borbi da vrati obiteljsko vlasništvo. Tema je društvena.

 

Kratki sažetak:
Djevojka ulazi u ispražnjen stan svoje bake, zakasnila je, bankari su ga ispraznili pa se nije mogla oprostiti ni sa stvarima ni s prostorom koji su je vezali uz djetinjstvo. Ljuta je, no u praznim prostorijama naviru sjećanja na sreću koju je osjećala uz baku. Prisjeća se izgleda pokućstva i predmeta, gleda mjesto na kojem je stajala peć, tegla s cvijećem, promatra zidove s tragovima slika, odlazi u kuhinju pa na balkon...  Ničeg više nema. Ostalo je sjećanje, ono priziva scene iz djetinjstva i zanimljive razgovore s bakom. Od nje je mnogo naučila. Kao da govori sama sa sobom pa spominje supntof, ajngemahtes, ašnbeher, nahkasl, cukerdozu... predmete i sitnice koje joj bude maštu pa se stalno vraća u prošlost. Od svih bakinih stvari, na podu je pronašla samo jedno pero. Ljuta i povrijeđena nepravdom, odlučuje ipak krenuti u borbu za povrat imovine.

Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP?
U priči je opisan događaj iz svakodnevice, zapravo surove stvarnosti. Učenici znaju prepoznati društvenu nepravdu i prepoznati iste i/ili slične motive u književnim tekstovima. Ova priča prikladana je za analizu i interpretaciju s ciljanom grupom RSP čitatelja jer poziva na razumijevanje društvenog problema u kojem se našla djevojka (ostala je bez prava vlasništva na obiteljski stan). Bezizlazna situacija u kojoj se našla očito ne zbog svoje pogreške izaziva u učenicima empatičnost i kritičnost prema nedjelotvornoj administraciji i tromom sustavu zbog čega dolazi do takvih problema. Priča je prikladana za rad s učenicima i zbog jezičnostilskih osobitosti: sadrži germanizme tipične za razgovorne idiome starijih ljudi u Zagrebu i sjevernim dijelovima Hrvatske pa je tekst priče iskoristiv kao lingvometodički predložak za nastavu leksikologije u četvrtom razredu.

 

Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
S obzirom na to da su društveni problemi vječno i svugdje prisutni, ova priča može pobuditi čitateljski interes iz više razloga.

  1. Glavni je lik (i pripovjedačica) mlada osoba koja se odlučuje izboriti za svoja prava i prkositi tromom sustavu.
  2. Sjećanje, povratak u djetinjstvo, u mislima ponovno proživljavanje trenutaka s dragom osobom – opća su iskustva koja pomažu da čitatelj bude empatičan prema glavnome liku i osvijesti sličnost sa samim sobom.
  3. Tekst nudi jezične sadržaje koji nas povezuju s prošlošću, budi emocije prema uspomenama i potiče na razmišljanje o stvarnim životnim problemima.

 

 

Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
Učenici se suočavaju sa stvarnim životnim problemim prisutnima u njihovoj bližoj ili daljoj sredini, pronalaze sličnosti u svojim iskustvima.

 

Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.
U ovoj priči prepoznaje se sadašnji, stvarni, društveni kontekst: opseg društvene odgovornosti banaka te državna zakonska regulativa u kojoj se pojedinac (pre)često osjeća prevareno i nazaštićeno.

 

[1] Ista priča autorice Ksenije Kušec, od trenutka objavljivanja u medijima, mogla se pronaći pod trima različitim naslovima: Jedno pero, Baka u mom džepu i Revolucija. Iako se na internetskim portalima pojavljuje pod posljednjim naslovom Revolucija, u ovim materijalima koristit će se naslov Jedno pero pod kojim je objavljena 2014. u zbirci 20 + 1 NAJBOLJA PRIČA ZA LJETO 2014.

Go to top