Naziv aktivnosti
ZRCALO I JA

 

Opis aktivnosti
Trajanje: 90 minuta

Učenikova dob: 16

Organizacija odjela: skupni rad i rad u parovima u učionici, skupine 4 x 5, individualno.

Cilj: na stvaralački način upoznati književno djelo povezujući ga s poviješću, povijesti umjetnosti, društvenom kritikom, modernim izrazom i oblicima (film, kazalište, dizajnirana slikovnica bez riječi itd.) Povezati opća obilježja narodne i moderne bajke te antibajke. Aktualizirati strukturalne karakteristike moderne bajke kao i njezine univerzalne i svevremenske poruke.

Argumentirano izricati svoj stav prema društvenome i osobnom licemjerju (pohlepa, narcisoidnost, sebičnost, neempatičnost), utjecaju medija, moderne tehnologije.

Cilj je unaprijediti učeničku čitateljsku pismenost te sposobnost razumijevanja teksta, sposobnost refleksije, kritičkog promišljanja i empatije, ključnih kompetencija i transverzalnih vještina. Cilj je kultiviranje kulture čitanja stvaranjem čitateljski motivirajuće okoline, razvijanje vještine interpretiranja, analize i evaluacije.

Obrazovne aktivnosti:

1. Cijelom odjelu objave se na papirima A4 nazivi četiriju skupina, biraju aktivnost prema afinitetu ili nasumično. Iz ponuđenih naziva nije potpuno jasno što će točno raditi osim samoga rada na tekstu. Ako ne odaberu svi, raspoređuje ih voditelj.

2. Učenici su se podijelili u 4 skupine po 5 učenika: 1. JA GLUP/A?, 2. JA NARCIS?, 3. JA NARATOR/ICA?, 4. JA GLUMAC/ICA?.

3. Svaka skupina dobiva materijale s posebnim zadatcima.

4. Uz najavu autora i naslova, voditelj interpretativno čita prvi veći ulomak te se učenike upućuje na samostalno usmjereno čitanje ostatka priče. Slijede zadatci.

5. PRVA SKUPINA: JA GLUP/A?, zadatci (pismeno, priprema za izlaganje, uz citate):

A. Pronaći tipičnu formulu iz klasične bajke na početku i objasniti netipičan završetak, zašto ga ne možemo nazvati sretnim? Po čemu ova priča zapravo uopće nije klasična bajka? Čega (sve) nema?

B. Opisati ukratko carev karakter (izraditi moralno-psihološki profil) i odgovoriti po čemu nije dobar vladar. Pronađi elemente humora i ironije.

C. Kakvi su carevi službenici, a kakav je narod? Kakva je to država? Koji su razlozi za strah?

D.  Objasniti smisao lukave prijevare: kako se postaviti u situaciji da ne ispadneš glup ili nesposoban za svoju službu ili društvenu funkciju? Ima li „virtualno“ odijelo snagu pravoga i zašto?

E. Svatko pojedinačno neka pokuša iskreno obrazložiti kako bi se ponio u takvoj situaciji, bi li otkrio istinu? Objaviti i statistički (npr. 4 : 1). Zašto istina i pravda pobjeđuju češće u bajkama nego u stvarnomu životu? Radi koga i čega se na kraju ništa nije promijenilo? Zašto priču možemo nazvati i antibajkom?

6. DRUGA SKUPINA: JA NARCIS? Učenici su dobili dvije likovne ilustracije (klasični i moderni Narcis pred mobitelom) i tekst o mitu o Narcisu. Trebaju pripremiti kratko izlaganje, mogu se poslužiti i internetom za potrebne informacije. A. Prepričajte usmeno obje ponuđene verzije mita o Narcisu. Što znači riječ narcisoidnost, ponašati se narcisoidno, koje su psihološke karakteristike narcisoidne osobe? Povežite to s likom cara iz bajke. B. Zagledanost u vodu i u svoj lik povežite s današnjim fenomenom selfieja. Stvara li to izvjesnu ovisnost, drukčiju sliku samoga sebe? Zašto nam je važno da ispadnemo ljepši, privlačniji, savršeniji? Je li to moda, trend, potreba? Koliko selfieja dnevno napravite, koliko otprilike imate takvih autoportreta u mobitelu? Zašto je to i zabavno? Povežite riječi selfie s riječju sebičnost, narcisoidnost. C. Na koji način danas moderne tehnologije utječu na naš život i postajemo li ovisni o njima? Kako mediji diktiraju ponašanje, trendove, modu? Instagram i Facebook i sl.? D. Što je s današnjom djecom i trebaju li i najmanji imati mobitele (zašto da ili zašto ne)? Navedite osjećate li već sad razliku od nešto mlađe generacije, što se ubrzano mijenja? E. Jesu li političari, vlastodršci i inače slavni ljudi danas posebno narcisoidni, razmetljivi, prebogati, neumjereni? Izrecite kritiku iz pozicije socijalno osjetljiva pojedinca. Obrazložite i oprimjerite.

7. TREĆA SKUPINA: JA NARATOR/ICA? Učenicima su ponuđene ilustracije iz dječje slikovnice bez riječi. Uza svaku ilustraciju trebaju pripremiti vrlo kratko usmeno samostalno pričanje bajke zamišljenu djetetu od šest-sedam godina, slikovito, jednostavno i privlačno, prikladno uzrastu. Pet pripovjedača se nadovezuje, uz pokazivanje ilustracija.

8. ČETVRTA SKUPINA: JA GLUMAC/ICA? Pet učenika prema ponuđenu tekstu piše nekoliko kratkih dramatizacija ulomaka i uloga po vlastitu izboru (može i u parovima). Od papira u boji trebaju izrezati jednostavne simbole pripadajućeg lika (npr. car, komornici, tkalci varalice, otac i dječak) te uz kraću izvedbu predstaviti ključna mjesta i likove u priči. Naglasak na humornoj i satiričnoj dimenziji lika.

9. Izvedba i predstavljanje uradaka.

8. Refleksija o učinjenome, samovrednovanje i vrednovanje.

Radni materijali: listovi s nazivima skupina, fotografije lika iz mitologije (Narcis), ilustracije iz slikovnice bez riječi, listovi papira i olovke za kraću dramatizaciju priče i igranje uloga te veći listovi mekoga kartona za simbolične kostime, škare, mobiteli, listovi s tekstom mita, listovi s tekstom pripovijetke.

 

Evaluacija i metoda procjene:

Učenici samostalno tijekom rada potvrđuju i detaljno argumentiraju svoje stavove i rezultate.

 

Učinak aktivnosti na čitanje RSP:

Prakse koje podržavaju i potiču učenički odabir, mišljenje i stav. Ideja i izbor su osobni i nijedan nije pogrešan pa pozitivno ocijenjeno razumijevanje i razmišljanje utječu na to da učenici steknu povjerenje i izgube prethodni otpor prema čitanju te tako postupno steknu čitateljske kompetencije.

 

 

Povezanost s kurikulumom

Stupanj: 1. razred srednje škole

Program opće gimnazije: cilj nastavnog plana proučavanja književnosti, Medijske kulture, Likovne i Glazbene umjetnosti te područja Povijesti, Građanskog odgoja i Etike povezan je s čitanjem i razumijevanjem klasičnih i suvremenih, angažiranih i srodnih djela, literature o njima te djela filmske umjetnosti, vizualnih umjetnosti, dizajna.

Učenici trebaju samostalno uočiti, izdvojiti, objasniti, dokazati i oprimjeriti obilježja ponuđenog teksta te argumentirano izricati svoje stavove o utjecaju kulture, umjetnosti i društva na razvoj osobnosti mladoga čovjeka.

 

 

Znanje

  • Samostalno pristupati tekstu iz različitih perspektiva
  • Naučiti pokrenuti raspravu i postavljati pitanja
  • Razviti lakoću i tečnost interpretiranja i pripovijedanja
  • Unaprijediti vještinu čitanja s razumijevanjem
  • Organizirati i usustaviti različite vrste informacija

 

 

Vještine

  • Uočiti, suprotstaviti, izdvojiti i komentirati sličnosti i razlike pojavnosti u tekstu.
  • Razviti vještinu predviđanja i sposobnost zamišljanja mogućih situacijskih rješenja.
  • Razviti i obogatiti komunikacijske vještine.
  • Usustaviti, zaključivati i evaluirati.
  • Naučiti učinkovito, samostalno i ravnopravno raditi u skupini.

 

Kompetencije

  • Uspostaviti poveznice između svijeta u tekstu i stvarnog života ili osobnih iskustava.
  • Biti u stanju zamišljati, kombinirati, intervenirati u materijal.
  • Slijediti upute i zadatke, moći ocijeniti rezultate.
  • Procijeniti dokaze i argumente, poduprijeti i opravdati odabire.

 

 

Bibliografska referenca koja će se koristiti tijekom aktivnosti

 

ANDERSEN, Hans Christian

Carevo novo ruho / Hans Christian Andersen; preveo s danskoga Josip Tabak; ilustrirala Helena Desputeaux. -

Impresum      Zagreb : Naprijed, 1991. -

Nakladnička cjelina            (Bajke Hansa Christiana Andersena)

Prijevod djela: Keiserens nye Klaeder.

ISBN  86-349-0260-9

 

 

Klasja Habjan: ‘Slikovnica Carevo novo ruho’ (slikovnica bez riječi)

 

 

Kratki opis digitalnih izvora

 

 

Rezultati

Očekivani ishodi:

  • učenici stječu cjeloživotnu sposobnost čitanja, interpretacije i vrednovanja književnog teksta;
  • sposobnost razvijenog razumijevanja doslovnog i implicitnog značenja, relevantnih konteksta i dubljih tema i stavova izraženih u književnim djelima;
  • kompetentnog osobnog odgovora na temu književnog djela koje su proučavali; rješavanja u skupini različitih zadataka iz različitih perspektiva;
  • istraživanja širih i univerzalnih pitanja sugeriranih kroz književno djelo;
  • osviještena poimanja suvremenih umjetničkih i društvenih tema;
  • razvijene empatije i boljeg razumijevanja sebe i svijeta koji ih okružuje.

 

Preporuke

Odabir metode poučavanja i prikladnog teksta utječu na povećanje učeničkog zanimanja za čitanje, proučavanje i interpretaciju.

Samostalnost u radu, učinkovita suradnja, uključenost u raspravu i ocjenjivanje potiču interese i razvijaju analitičke i sintetičke sposobnosti.

Obujam zadataka može se po potrebi prilagođavati mogućnostima i interesima skupine, prema profilu RSP čitateljske skupine.

Aktivniji pristup i manji fragmenti teksta nude i zanimljiviji, dinamičniji način čitanja i proučavanja književnog djela.

Go to top