Ovaj se projekt provodi uz financijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije (komunikacije) isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledište Europske komisije. [Project Number: 2016-1-HR01-KA201-022159]

 

Naslov knjige
Gospodar prstenova – Hobbit

 

Autor
John Ronald Reuel Tolkien

​​

Bibliografski podaci:

autor: J.R.R. Tolkien

isbn: 9536166011

prijevod: Zlatko Crnković

ilustracija: Igor Kordej

izdanje: 7

godina: 2002

naklada: 15570

dimenzije: 15,5 x 24

stranica: 256

težina: 560

uvez: tvrdi

jezik originala: engleski

 

 

 

 

Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)

 

 

Tema:

Razvoj i sazrijevanje protagonista Bilba Bagginsa u središtu je priče. Na svom putovanju Bilbo stječe jasan osjećaj identiteta i povjerenja u vanjski svijet pa se roman može se promatrati kao Bildungsromann, jednako kao i roman tradicionalne potrage.

 

Kratki sažetak:
Radnja započinje kada u kuću Bilba Baginsa upadaju čarobnjak Gandalf i 13 patuljaka: Thorin Hrastoštit, Óin, Glóin, Dwalin, Balin, Bifur, Bofur, debeli Bombur, braća Fíli i Kíli, Dori, Nori i Ori. Oni nagovaraju Bilba da krene s njima na putovanje. Ubrzo družinu zarobe tri Trola. Ne uspjevši se  sakriti od sunca Trolovi se skamenjuju. Družina uzima dijelove njihova blaga i nastavlja putovanje u Rivendell. Odatle kreću na planinu Erebor da ubiju zmaja Smauga. Nakon polaska Rivendella zarobe ih Goblini kojima uspijevaju pobjeći (Bilbo se izgubi, u mraku nađe Prsten). Pomoću orlova uspijevaju prijeći preko Maglenoga gorja i dolaze u kuću Beorn. Nakon toga odlaze u Mrkodol gdje ih je zarobio kralj mrkodolskih vilenjaka Thranduil. Opet uspijevaju pobjeći u vinskim bačvama te stižu u Jezergrad. Tamo se opskrbljuju i kreću na planinu. Bilbo uspijeva ukrasti zlatni pehar, a Smaug iz osvete napada Jezergrad. Bard uspijeva ubiti zmaja. Družina ostaje zatvorena u planini, a vojske ljudi iz Jezergrada, vilenjaci iz Mirkwooda te patuljci iz Željeznoga gorja kreću po blago. Vojske se spremaju za napad, no tada ih napadaju Orci iz Maglenoga gorja i oni se ujedinjuju. Uz velike gubitke protugoblinska vojska pobjeđuje i blago se dijeli na jednake dijelove.

 

Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP čitatelja (u skladu s Kriterijima odabira)?
Prikladna je za ciljanu grupu RSP čitatelja:

  • Odražava interese RSP čitatelja
  • Preporuka proizlazi iz rezultata ankete                                 
  • Visoko je motivirajuća                                  

 

 

Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
Priča je okrenuta spram budućnosti. Usmjerava učenike na pojmove koje mogu razumjeti u oba, svjesnom i nesvjesnom umu. Odričući se svojih želja za infantilnim ovisnostima, učenici spoznaju pojam neovisnog postojanja. Element fantazijskoga ispunjenja želje ublažava anksioznost i pokazuje djetetu da se osobni uspjeh može realizirati, uz određenu cijenu. U središtu poruke ove priče je činjenica da junak mora raditi za svoj uspjeh. Čarobni pribor i dobri savjeti stoje mu na raspolaganju, ipak, on ih mora prikladno koristiti, kao pomagala, a uspjeh često dolazi tek nakon puno godina rada i početnih neuspjeha. Razvoj junaka/učenika manje je stvar promjena a više samootkrivanje.

 

Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
1. Hobit predstavlja intrigantnu varijaciju uobičajene priče o potrazi. Predmet ekspedicije, Smaugovo blago, nije ono što glavni lik Bilbo Baggins želi. Tragatelj je umjesto njega opsesivni patuljak Thorin Hrastoštit. Ali i Bilbo je također u nekoj vrsti potrage. Pridruživši se patuljcima, nada se dokazati sebi da je naslijedio hrabrost njegovih djedova. U iščekivanju pronalaska hrabroga borca, ​​kakav je Thorin koji ulazi u zmajsku špilju, Tolkien nam pokazuje da "ponizni junak" također može biti prikladan za takve pothvate.

2. Nastojanje da se prevladaju pohlepa i sebičnost središnja je moralna okosnica ove priče.

3. „Hobbit“ angažira teme animizma koje predstavljaju važan koncept u antropologiji i razvoju djeteta. Ideja da sve stvari - uključujući nežive predmete i prirodne događaje, kao i žive stvari poput životinja i biljaka - posjeduju ljudsku inteligenciju (John D. Rateliff to naziva "Doctor Dolittle Theme" u povijesti hobita navodeći niz životinja koje govore kao indikativ ove teme).

 

Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.
1. Tolkien je želio da se čitanju LOTR pristupi kao čitanju povijesti, stvarne prošlosti zamišljenog  komadića našega planeta.

2. U srce svoje sage Tolkien je smjestio problem tehnologije[1]. Vjerovao je da napredak uvijek dolazi uz određenu cijenu, izražavajući sumnju u modernizam koji ne može zadovoljiti duboke čežnje ljudskoga srca.

3. Osobni rast i razvoj te različiti oblici heroizma centralne su teme ove priče, zajedno s motivima ratovanja. Upravo te su teme navele književne kritičare da kroz prizmu Tolkienovih osobnih ratnih iskustava iz Prvoga svjetskoga rata zaključuju o motivima koji su oblikovali priču.

Odražava li se načelo inkluzije u ovoj knjizi/priči i promiče li razumijevanje kulturoloških razlika i nasljeđa? Navedite ukratko.

Tolkienova fantazija nudi mogućnost aktivnog, ozbiljnog sudjelovanja čitatelja u zamišljenom svijetu, što pojačava osjećaj sebe i Drugoga. Ovo sudjelovanje ovisi ne samo o namjerama čitatelja, već i o moralnoj uvjerljivosti fantastičnog svijeta. Nagrada za ovo sudjelovanje je osjećaj čuđenja koji omogućuje čitatelju da se vrati u "stvarni" svijet s pojačanim razumijevanjem i poštovanjem - bilo samoga svijeta ili osobnoga odnosa prema njemu.

 

[1] Primjerice, Gandalf odbacuje cijelu modernu znanost kad proglašava: "Onaj koji razbije stvar kako bi saznao što ona jest, ostavio je put mudrosti" (Fellowship of the Ring). Nasuprot tome, zločesti Saruman ima um metala i kotača i provodi svoje dane gradeći mlinove, sjeckajući šume i razarajući stvari. Tolkienovo poimanje tehnologije povezano je s idejom čarobnjaka koji je postao zao jer su crna magija i tehnologija za njega bile prilično iste. Obje su motivirane gladi, brzinom, smanjenjem radne snage i jazom između ideje ili želje i rezultata ili učinka". Nije volio tehnologiju jer je smatrao da dominacija i kontrola "primarnog svijeta", čak i u utopijskom poimanju dobra, stvaraju ogromnu patnju Kreaciji. Uz ovakvu zabrinutost, Tolkien je postavio suvremeni problem tehnologije u srce svoje sage. Prsten predstavlja vrhunski instrument prisilne moći, njegov zarazni potencijal prevelik je za čak i Gandalfa ili vilenjake da bi preuzeli na sebe rizik gubitka onoga što posjeduju. U svojim se pismima Tolkien suprotstavlja crnoj magiji tehnologije začaranošću umjetničkoga stvaranja sekundarnih svjetova koji zadovoljavaju ljudsku želju i zauzvrat obavijaju primarni svijet čuđenjem. Čaranje kao krajnji zanat, raison d'être cjelokupne Tolkienove proizvodnje. Ali, kako ističe Tolkienov znanstvenik Shippey, ne može se pomiriti činjenica da tehno-magija i raskošna čarolija proistječu iz istog izvora: želje za stvaranjem.

Go to top