Životi djevojaka i žena - Informacije o knjizi

Ovaj se projekt provodi uz financijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije (komunikacije) isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledište Europske komisije. [Project Number: 2016-1-HR01-KA201-022159]

Naslov knjige
„Život djevojaka i žena“ (roman)

„Lives of Girls and Women“ (1971.)

Autor
Alice Munro

Bibliografski podaci:
Alice Munro (1931.) rođena je u Winghamu (Ontario) u Kanadi. Već kao studentica počinje objavljivati kratke priče po časopisima, a 1968. dobiva svoju prvu Guvernerovu nagradu – najprestižniju kanadsku književnu nagradu – za zbirku priča Dance of the Happy Shades. Guvernerovu nagradu dobila je još i 1978. za zbirku Who Do You think You Are? te 1986. za The Progress of Love.

Dvostruka je dobitnica i važne Gillerove nagrade – 1998. za zbirku The Love of a Good Woman i 2004. za Runaway, zbirku koja je dobila i nagradu Commonwealth Writers Prize (2005.).

Godine 2009. Alice Munro dobiva nagradu Man Booker International za životno djelo.

Godine 2013. ovjenčana je i Nobelovom nagradom za književnost kao "majstorica suvremene pripovijetke".

Objavila je više od 14 zbirki priča i jedan roman (Lives of Girls and Women) i slovi za jednu od najboljih kanadskih, pa i svjetskih književnica.

Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)

ALICE MUNRO

Život djevojaka i žena

Nakladnik: Naklada OceanMore

Prijevod: Maja Šoljan

11/2016.

264 str., meki uvez s klapnama

ISBN 9789533320489

Tema:

Ciklus kratkih priča izrasta u autentični Bildungsroman u kojem je autorica minuciozno spojila autobiografske elemente i detaljan opis odrastanja i života u kanadskoj provinciji pedesetih godina 20. st. Riječ je o drami ženske emancipacije, o različitim mogućnostima kako da se provede život – u braku, obitelji, vezi; ili izvan toga, u poslu, napredovanju, stvaranju; ili rastrzana, u pokušaju pomirenja unutarnjega/privatnoga i vanjskoga/javnoga svijeta.

Odrastanje i sazrijevanje; prodor novog načina života i ideja u siromašnu patrijarhalnu provincijsku sredinu; prilagođavanje, neuklapanje u lokalnu kulturu; suživot višekonfesionalne zajednice; muško-ženski odnosi, tjelesnost; rodni stereotipi; odnos mladih i roditelja; brak, bračni i ljubavni problemi; emocionalno, mentalno i fizičko zlostavljanje mladih; strah od povezivanja, ljubavi i braka; pitanja života i smrti, religioznosti i agnosticizma, Boga i vječnog života…

Kratki sažetak:
Većina radnje odvija se u kanadskom gradiću Jubilee. Priče proživljavamo iz perspektive glavne junakinje Del Jordan te pratimo njezino odrastanje i razvoj, od djetinjstva do odlaska na studij. Kao djevojčica, živjela je s obitelji na očevoj farmi za uzgoj lisica pokraj gradića u Ontariju. Del dijeli svakodnevicu sa svojom energičnom majkom Adom, povučenim ocem Tomom i mlađim bratom Owenom. I dok se Delin otac u potpunosti prilagodio životu u provinciji, njezina se emancipirana majka teško miri s uspavanim gradićem tražeći intelektualnu utjehu u prodavanju enciklopedija. S majkom se Del preselila u obližnji gradić kako bi nastavila školovanje. Ondje upoznaje najbolju prijateljicu Naomi i uz nju prolazi sve što je povezano s odrastanjem jedne djevojke. Munro na prirodan i lak način otkriva kompleksne slojeve koji čine svijet djevojaka, od mladenačkih ljubavi, odnosa s roditeljima i prijateljima, škole, intelektualnih interesa, knjiga, zabave, zanimanja za spolnost, prvih ljubavnih doživljaja, pa i neugodnih iskustava, gubljenja prijateljstava, razočaranja, iskušenja sazrijevanja…

Delina majka vjeruje u znanje, prezire bogobojaznost, piše angažirana pisma lokalnim novinama i na specifičan je način emancipirana: živi odvojeno od muža, u nekim je pitanjima otvorena, ali u seksualnosti prilično zakopčana. Prezire površnost, zabave, ignorira tjelesnost, sve ono što privlači djevojke. Del istražuje sebe i tražeći odgovore posjećuje razne crkvene zajednice. Delina prijateljica Naomi prolazi tipičnu žensku transformaciju, od neovisne srednjoškolke do ostvarenja društveno poželjne ženske uloge, prekida studija i udaje zbog trudnoće prije dvadesete. Munro u pozadini stvara i široku galeriju muških likova – Delina oca, brata, obrazovanog i duhovitog prijatelja, muževnog, ali priprostog i nasilnog zaručnika, pokvarenog ljubavnika mamine prijateljice i dr. Uz nonkonformističnu majku, koja je upućuje da beskompromisno zakorači u život, Del odbija zaštitnički odnos i pokušava pronaći vlastiti put.

Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP čitatelja (u skladu s Kriterijima odabira)?
Roman je prikladan za ciljanu skupinu čitatelja, nešto više onima starijima. Odabrani tekst odražava interese ciljane skupine jer je usko vezan uz problematiku odrastanja, sukoba s vlastitom sredinom i pokušaja prilagođavanja, teme žensko-muških odnosa, ljubavi, odnosa djece i roditelja, učenika i nastavnika, religioznosti i agnosticizma, određenog fanatizma i isključivosti u oba slučaja. Premda je radnja smještena u 1950-e, roman odražava trenutni političko-povijesni trenutak u Europi i svijetu kad oživljuju rigidne i opasne ideje i ideologije koje mlade ljude zbunjuju, dezorijentiraju i unose konfuziju u njihov svjetonazor. Promiče i ideje razumijevanja kulturne raznolikosti, ideje ekumenizma u multikonfesionalnoj zajednici. Iz provedene ankete vidljivo je da učenici najčešće biraju teme odrastanja i sazrijevanja, odnosa s prijateljima i roditeljima te odabira životnoga puta.

Tekst je prikladan i zbog forme: kratke priče povezane u romanesknu cjelinu. Dostupan je na engleskom izvorniku i u vrsnome hrvatskom prijevodu. Adaptiran je kao TV drama i igrani film.

Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
Mladi će čitatelji razviti kritički odnos prema različitim društvenim izazovima i pitanjima, razumijevanje potreba i stavova drugih, prepoznat će se u bliskoj i svevremenoj tematici te promišljati osobna intelektualna i emocionalna iskustva. Kritički će promišljati o prikazanim rodnim stereotipima koji, prema znanstvenim studijama, mogu povećati opasnost od razvoja depresije ili samoubojstava te nasilja u adolescenata. Rodni stereotipi o pasivnosti žena mogu ohrabriti zlostavljanje. Velik su rizik za djevojčice koje mogu prerano napustiti školovanje, trpjeti tjelesno ili spolno nasilje, prerano stupiti u brak i prerano roditi dijete, zaraziti se virusom HIV-a itd. Dječake se ohrabruje da više vremena provode izvan kuće i bez nadzora, kako bi istraživali svijet. Dječaci su izloženi stereotipovima da moraju biti fizički snažni i neovisni, a to ih može potaknuti da budu nasilni i konzumiraju droge. Jednako u otvorenim i u konzervativnim društvima, djeca i mladi brzo prihvaćaju mitove prema kojima su djevojčice ranjive, a dječaci snažni i neovisni.

Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
Učenici se mogu prepoznati u bliskim situacijama, razmišljati o vlastitu sazrijevanju, pozitivnim i negativnim iskustvima u vlastitoj sredini, razlikama i sličnostima, o tome kako bi osobno riješili dvojbe glavne junakinje i njezinih vršnjaka te pitanja osobne emancipacije. Također im se nudi i dodatna motivacija gledanja igranoga filma ili TV adaptacije. Priča može biti motivacijska i za roditelje ako ih se uključi u nastavni proces i suradnju sa školom.

Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.
U romanu se jasno prepoznaje svevremeni društveno-povijesni kontekst problema multikonfesionalnosti te oštrog i trajnog sukoba religiozne, ideološke i svjetonazorske naravi, danas iznova vrlo aktualna na nacionalnoj i svjetskoj razini. Riječ je i o društvenim, povijesno-političkim te kulturalnim razlikama. Također je prisutna i tema velike migracije stanovništva iz manjih sredina u gradove u 20. st. radi zaposlenja, školovanja i napredovanja.

Odražava li se načelo inkluzije u ovoj knjizi/priči i promiče li razumijevanje kulturoloških razlika i nasljeđa? Navedite ukratko.

Roman promiče razumijevanje kulturalnih i konfesionalnih razlika i nasljeđa, uvažavanje i potporu društvenim, generacijskim, nacionalnim i drugim različitostima.