Životi djevojaka i žena

Ovaj se projekt provodi uz financijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije (komunikacije) isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledište Europske komisije. [Project Number: 2016-1-HR01-KA201-022159]

Naziv aktivnosti
LITERARNA RADIONICA ZA RODITELJE I UČENIKE

Alice Munro: „Život djevojaka i žena“ (roman)

Alice Munro: „Lives of Girls and Women“ (1971.)

Opis aktivnosti
Trajanje: 90 minuta

Učenikova dob: 16-18

Organizacija razreda: dva moderatora, šest skupina učenika od 3 do 4 učenika, skupni rad (učenici i roditelji), individualno (diskusija), debatne skupine, rad u većoj učionici ili školskoj dvorani, kružni raspored sjedenja

Cilj je uključiti i roditelje u nastavni proces, unaprijediti učeničku čitateljsku pismenost te sposobnost razumijevanja teksta, sposobnost refleksije, kritičkog promišljanja i empatije, ključnih kompetencija i transverzalnih vještina. Također, kultiviranje kulture čitanja stvaranjem čitateljski motivirajuće okoline, razvijanje vještine interpretiranja, analize i evaluacije. Cilj radionice jest razvijati učeničke verbalne i pismene izražajne sposobnosti, sposobnost debatiranja, kvalitetno pripremanje teza/antiteza i argumenata. Cilj je i uočiti važnost usklađenog odgojnog djelovanja i poticajnu suradnju roditelja i škole te potaknuti dijalog između sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Obrazovne aktivnosti

A. Prije radionice

Tjedan dana prije radionice s učenicima te razrednikom i pedagogom dogovoriti zajednički nastavni sat s roditeljima (vrijeme i mjesto, tema). Sudjelovanje je neobvezno, ali je poželjan što veći broj roditelja. Učenicima podijeliti po dva primjerka (za njih i roditelje) ulomka iz romana, koji će biti predložak za zajednički rad i koji trebaju pročitati. Svaki učenik na temelju motiva iz ulomka treba pripremiti po pet argumenata u prilog i protiv teze (izjavna rečenica!), npr.: Del Jordan ispravno je postupila kad se suprotstavila majci. / Muškarci su jači spol. / Djevojke su ranjive i pasivne, a mladići snažni i neovisni. / Spolno uznemiravanje i nasilje ne treba priznati ni prijaviti. / Neke knjige ili novine treba zabraniti. / Vrijeme knjiga je prošlo.

Odabrati dva učenika moderatora te ih uputiti u plan i redoslijed radioničkih aktivnosti te pravila debatiranja.

B. Prvi sat: motivacija

Voditelj radionice (nastavnik) i učenici pozdravljaju roditelje i uvode ih u dvoranu ili veću učionicu. Klupe su postavljene u krug. Jedna od njih je i voditeljev stol. Sjedaju naizmjenično i bez podjele na starije i mlađe ili parove dijete – roditelj.

Na početku prvoga nastavnog sata moderatori ukratko objašnjavaju tijek i ciljeve radionice. Voditelj daje osnovne obavijesti o romanu (tema, vrijeme, prostor) i autorici, prikazuje videozapis dvominutnog odlomka iz intervjua te interpretativno čita odabrane kraće dijelove ulomka.

Nastavnik raspoređuje učenike u manje skupine (6 skupina po 3 do 5 učenika) slučajnim odabirom u imeniku. Moderatori dijele roditeljima papire za bilješke i ocjene. Učenici rade u malim skupinama prema načelu suradničkog učenja, svaki učenik pojedinačno čita svoje argumente za i protiv. Redoslijed izlaganja: metoda vruće olovke (na stolu voditelja, olovka se zavrti, a uperen vrh određuje prvoga govornika). Roditelji sudjeluju individualno, slušaju i po potrebi bilježe. Vježbajući slušanje, govorenje i gospodarenje vremenom, učenici vode bilješke te poslije, zajedno s roditeljima, postavljaju pitanja i komentiraju.

Na kraju izabiru uspješne teze/argumente koji potvrđuju ili opovrgavaju zadanu tezu i potkrepljuju ih dokazima iz teksta (citatima, parafrazama, prepričavanjem dijelova ulomka), kako je bilo zadano, te odbacuju loše oblikovane ili netočne tvrdnje.

Učenici odabiru dvije skupine po tri debatanta te predstavnike sudaca (2 roditelja i 3 učenika).

C. Drugi sat: debata i samovrednovanje

Roditeljima i učenicima moderatori naizmjenično objašnjavaju pravila debate. Debata je vještina raspravljanja u kojoj se sudionici koriste unaprijed pripremljenim argumentima. Dvije suprotstavljene strane raspravljaju o tezi. Dobro oblikovana teza treba biti izrečena jesnom rečenicom. Sudionici do posljednjeg trenutka ne znaju hoće li biti afirmacijska ili negacijska strana, zato su pripremali argumente za obje strane. Kad debatanti saznaju koje će mišljenje zastupati, što se može odrediti i bacanjem kocke, novčića, izvlačenjem papirića iz kapuljače i sl., moraju zastupati svoju skupinu bez obzira na to je li to i njihovo osobno uvjerenje. Jedna skupina pokušava uvjeriti drugu u istinitost svojih argumenata i nagovoriti je da ih prihvate. Sudci nadziru vrijeme i na kraju, nakon rasprave i završnih riječi, ocjenjuju uvjerljivost skupina (ljestvica 1 – 10) te određuju pobjednika. Debata traje točno 18 minuta.

Odabiru se afirmacijska i negacijska skupina. Prvi iznosi argumentaciju negacijski debatanat (60 sekundi) – suprotna mu skupina replicira (afirmacijski debatant napada argumente negacijskoga, postavljajući mu pitanja kojima ga nastoji dovesti u proturječje i oslabiti ili srušiti njegove argumente; vrijeme za pitanja i odgovore 90 sekundi), zatim slijedi prvi debatant druge skupine, a prva mu skupina redom replicira. Tako se izredaju sva tri debatanta.

Nakon njihova nastupa slijedi rasprava u velikoj skupini (plenumu) prema općim pravilima raspravljanja (poštovanje sugovornika, neupadanje u riječ, poštovanje vremena i dr.).

Svaka skupina na kraju iznosi završnu riječ. U završnom govoru svaki debatant ponavlja ili sažima svoje glavne argumente i dopunjuje ih osporavanjima protivnikovih argumenata. Tada nije dopušteno unositi nove argumente.

Na kraju rasprave sudci presuđuju koja je skupina bila uspješnija ocjenjujući sljedeće: govorničku vještinu debatanata, jasnoću izrečenih argumenata, uvjerljivost govornika u obrani svojih argumenata, spretnost debatanata u pronalaženju slabosti u protivnikovoj argumentaciji, pridržavanje zadanoga vremena.

Samovrednovanje i vrednovanje

Učenicima se zadaje da ukratko napišu što misle da znaju nakon održane radionice, što mogu bolje učiniti, koje su vještine uvježbavali ili stekli, koje stavove izgradili. Učenici čitaju svoje zapise (skratiti ako se previše ponavlja, naći vrijeme za sve učenike kako bi svi osvijestili što su naučili – ostvarivanje ishoda učenja). Roditelji usmeno komentiraju svoje sudjelovanje u radionici i iznose svoje dojmove i sud o korisnosti i potrebi takve suradnje sa školom.

Voditelj se osvrće na ostvarene ciljeve, sažima spoznaje o romanu te idejama i vrijednostima koje nudi te preporučuje učenicima i roditeljima čitanje djela u cjelini.

Radni materijali: listovi s ulomkom iz romana, papiri za bilješke i ocjene, računalo i projektor, listići za vrednovanje i samovrednovanje

Ulomak iz romana „Život djevojaka i žena“ (str. 178. – 184.)

“Bio je to oproštajni nastup za gospodina Chamberlaina…” – “Bez i trunke razmišljanja, odlučila sam učiniti isto.”

Motivacija: čitanje i promišljanje teme izborne lektire na temelju odabranog ulomka (zajedno s roditeljima); iznošenje dokaza i argumentacije za i protiv postavljene teze uz pitanja i komentare

Evaluacija i metoda procjene:

Učenici samostalno na kraju rada potvrđuju i detaljno argumentiraju svoje stavove i rezultate. Roditelji također vrednuju nastavni sat i samovrednuju svoj doprinos.

Učinak aktivnosti na čitanje RSP: prakse koje podržavaju i potiču učenički odabir, mišljenje i stav. Ideja i izbor su osobni i nijedan nije pogrešan pa pozitivno ocijenjeno razumijevanje i razmišljanje utječu na to da učenici steknu povjerenje i izgube prethodni otpor prema čitanju te tako postupno steknu čitateljske kompetencije.

Povezanost s kurikulumom

Stupanj: 3. – 4. razred srednje škole

Program opće gimnazije: nastavni plan proučavanja svjetske književnosti te područja Povijesti, Geografije, Građanskog odgoja i Etike

Suradnja s roditeljima s edukativnim i odgojnim ciljem.

Učenici trebaju samostalno uočiti, izdvojiti, objasniti, dokazati i oprimjeriti obilježja ponuđenog teksta te argumentirano izricati svoje stavove o utjecaju kulture, umjetnosti i društva na razvoj osobnosti mladoga čovjeka.

Znanje:

Samostalno pristupati tekstu iz različitih perspektiva.
Naučiti pokrenuti raspravu i postavljati pitanja.
Razviti lakoću i tečnost čitanja.
Unaprijediti vještinu čitanja s razumijevanjem.
Organizirati i usustaviti različite vrste informacija.

Vještine:

Uočiti, suprotstaviti, izdvojiti i komentirati sličnosti i razlike pojavnosti u tekstu.
Razviti vještinu predviđanja i sposobnost zamišljanja mogućih situacijskih rješenja.
Razviti i obogatiti komunikacijske vještine, vještine argumentiranja, diskutiranja i debatiranja.
Usustaviti, zaključivati i evaluirati.
Naučiti učinkovito, samostalno i ravnopravno raditi u skupini.

Kompetencije:

Uspostaviti poveznice između svijeta u tekstu i stvarnog života ili osobnih iskustava.
Biti u stanju zamišljati, kombinirati, intervenirati u materijal.
Slijediti upute i zadatke, moći ocijeniti rezultate.
Procijeniti dokaze i argumente, poduprijeti i opravdati odabire.
Razviti razviti osjećaj pripadanja, identificirati se i zbližiti međusobno, dijeliti iste ciljeve i vrijednosti te poštovati razlike.

Povezanost s kurikulumom – srodni ciljevi.

Jedna od ključnih odrednica pedagoški djelotvorne škole jest razvijena suradnja s roditeljima. Partnerski odnos naglašava važnost suradnje u obrazovanju i socijalizaciji djece, poštovanje kulturalnih razlika te važnost različitih perspektiva za stvaranje pozitivne klime za učenje. Složenost društva šalje zbunjujuće poruke. Roditelji ponekad postaju neprijateljski raspoloženi prema školi i učitelju kad su pod dojmom da se u školi uče i propagiraju moralni ili religijski stavovi s kojima se oni ne slažu. Polazeći od teze da su učenik i dijete jedna te ista osoba koja se razvija u školi i obitelji, suradnja roditelja i škole jest društvena i pedagoška neizbježnost. Ako se škola i obitelj nalaze se u krizi, onda je njihova suradnja još važnija. Djeca čiji roditelji na različite načine pridonose životu škole motiviranija su za učenje i postižu bolji uspjeh. Takav se način rada pokazuje vrlo učinkovitim u zbližavanju i boljem međusobnom upoznavanju roditelja i vlastite djece te međusobnom upoznavanju roditelja, učitelja i učenika određenoga razrednog odjela.

Bibliografska referenca koja će se koristiti tijekom aktivnosti

ALICE MUNRO

Život djevojaka i žena

Nakladnik: Naklada OceanMore

Prijevod: Maja Šoljan

11/2016.

264 str., meki uvez s klapnama

ISBN 9789533320489

Kratki opis digitalnih izvora

ALICE MUNRO

Život djevojaka i žena

Nakladnik: Naklada OceanMore

Prijevod: Maja Šoljan

11/2016.

264 str., meki uvez s klapnama

ISBN 9789533320489

Rezultati

Očekivani ishodi:

učenici stječu cjeloživotnu sposobnost čitanja, interpretacije i vrednovanja književnog teksta;
sposobnost razvijenog razumijevanja doslovnog i implicitnog značenja, relevantnih konteksta i dubljih tema i stavova izraženih u književnim djelima;
kompetentnog osobnog odgovora na temu književnog djela koje su proučavali;
rješavanja u generacijski raznolikoj skupini različitih zadataka iz različitih perspektiva;
istraživanja širih i univerzalnih pitanja sugeriranih kroz književno djelo;
osviještenog poimanja suvremenih umjetničkih i društvenih tema;
razvijene empatije i boljeg razumijevanja sebe i svijeta koji ih okružuje.

Preporuke

Odabir metode poučavanja i prikladnog teksta utječu na povećanje učeničkog zanimanja za čitanje, proučavanje i interpretaciju.

Aktivnosti kojima podupiremo aktivno uključivanje roditelja u proces obrazovanja njihove djece.

Samostalnost u radu, učinkovita suradnja, uključenost u raspravu i ocjenjivanje potiču interese i razvijaju analitičke i sintetičke sposobnosti.

Obujam tekstova može se po potrebi prilagođavati mogućnostima i interesima skupine, prema profilu RSP čitateljske skupine.

Aktivniji pristup i manji fragmenti teksta nude i zanimljiviji, dinamičniji način čitanja i proučavanja književnog djela.