Pjevač u noći - Informacije o knjizi

Ovaj se projekt provodi uz financijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije (komunikacije) isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledište Europske komisije. [Project Number: 2016-1-HR01-KA201-022159]

Naslov knjige
„Pjevač u noći“ (roman)

Autor
Olja Savičević Ivančević

Bibliografski podaci:

http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clan/olja-savicevic-ivancevic-189

Olja Savičević Ivančević (Split, 16. rujna 1974.), spisateljica i pjesnikinja. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je studirala i na postdiplomskom studiju književnosti. Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije. Knjige su joj prevedene i objavljene u desetak stranih zemalja, a ulomci iz proze i pjesme na tridesetak jezika.

Za rukopis „Nasmijati psa“ nagrađena je „Prozakom“, dobitnica je prve nagrade „Ranko Marinković“ Večernjeg lista za kratku priču te nagrade „Kiklop“ za zbirku poezije „Kućna pravila“. Roman „Adio kauboju“ nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost „Jure Kaštelan“. Prema romanu je postavljen istoimeni kazališni komad. Prema nekoliko njenih priča snimljeni su kratki igrani filmovi, a prema nagrađivan dramskim tekstovima postavljeno je nekoliko predstava za djecu.

Uvrštavana je u domaće i strane izbore i antologije.

Dobitnica je međunarodne književne stipendije International Writing Program at the University of Iowa i stipendije u Istanbulu europske mreže za promicanje književnosti Traduki. Piše kolumne u novinama i na portalima, surađuje s kazalištima kao autorica songova i adaptacija.

Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica.

Objavila: zbirke pjesama „Bit će strašno kada ja porastem“(1988.), „Vječna djeca“(1993.), „Žensko pismo“ (1999.), „Puzzlerojc“ (2005.), „Kućna pravila“ (2007.), “Mamasafari (i ostale stvari)” (2012.); knjigu priča „Nasmijati psa“ (2006.), romane „Adio kauboju“ (2010.) i „Pjevač u noći“ (2016.).

Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ

Pjevač u noći

Nakladnik: Sandorf

05/2016.

152 str., meki uvez

ISBN 9789537715922

Tema:

Ljubavni roman, pustolovni roman (elementi potrage, putovanja, romana ceste), epistolarni roman (prvo i zadnje poglavlje su pisma), sentimentalni roman, roman-esej (život, ljubav, smrt, trajanje, sjećanje), pa i proze u trapericama, ali je istovremeno i parodija na sve te žanrove (pseudoljubić i sl.).

Kratki sažetak:
Akteri ljubavne priče su bivši bračni par – Naranča Pejović i Slavuj Mitrović – scenaristica sapunica i pjesnik, ulični umjetnik, aktivist. Njihova davna mladenačka ljubav bila je prekinuta zbog različitih pogleda na svijet: njezinog, usmjerenog poslovnom uspjehu i njegovog, idealističkog i usmjerenog istinskoj umjetnosti. Glavna nit romana prati Naranču u potrazi za Slavujem, za što se odlučuje zbog amnezije od koje oboli nakon prometne nesreće. Planira ga naći preko njihove nekadašnje zajedničke prijateljice Helanke, izbjeglice iz Bosne, liječnice koja živi na vlastitom eko imanju. Društveno okruženje i prostor romana su i dijelovi bivše Jugoslavije: Ljubljana, Zagreb, Split, Dalmatinska zagora, Bosna. Sve završava u Detroitu. Radnja romana proteže se unatrag dvadeset godina obuhvaćajući ratno i poslijeratno razdoblje. Slavuj, Naranča i Helanka pripadaju generaciji čiju su mladost obilježila ratna zbivanja. Putovanjem kroz Dalmatinsku zagoru i Bosnu Naranča nanovo osvještava povijest ovih prostora.

Kompozicijski, roman ima dva dijela. Prvi, znatno duži, ispripovijedan je u Ich-formi, naratorica Naranča priču svog života govori ispovjednim tonom. Drugi dio je u trećem licu i nosi naziv Detroit, kao ime mjesta za novu Utopiju.

Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP čitatelja (u skladu s Kriterijima odabira)?
Priča je prikladna za ciljanu grupu jer se većim dijelom radi o pseudotrivijalnom žanru koji na literarno-stilski bogat i slojevit a istodobno vrlo pitak način služi i kao dobar poticaj za polemiku o umjetnosti i različitim odnosima prema njoj. Ciljana grupa RSP čitatelja sklona je, prema anketama, sentimentalnoj i avanturističkoj tematici, a ovaj roman upravo depatetizira te žanrove i pseudoljubić npr. pretvara u rasni ljubavni roman. Tu su i njima iznimno privlačni motivi moderne umjetnosti, suvremenih medija, filmova i TV scenarija, telenovela, ulične umjetnosti (grafita, murala), glazbe, erosa, emancipacije, odrastanja, odnosa djece i roditelja, obiteljskih problema, utopije, društvenog aktivizma, odnosa urbanog i ruralnog, ekologije, bolesti, socijalne izolacije, narkomanije, nove osjećajnosti, društvenih psihoza…

Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
Čitatelji će u suvremenome prepoznati klasično, preko ljubića do epistolarnog romana, od hrvatske književnosti (Dinko Šimunović) do one svjetske (suvremene američke proze, npr.), uspoređivati i valorizirati stereotipno i originalno, produbiti svijest o modernoj umjetnosti, postmodernizmu, razviti kritički odnos prema suvremenim društvenim izazovima i pitanjima.

Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
Priča je iznimno motivacijska za učenike jer se mogu prepoznati u mnogim njima bliskim situacijama, pitkim i inovativnim stilom vješto ih uvlači u slojevitost bogate i duboke proze, uz istančan i svjež, mladima blizak humorni i ironijski diskurs.

Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.
Životni putovi Slavuja, Naranče i Helanke mogu se sagledati i kao tri različite reakcije na rat: aktivizam, migracija i eskapizam. Prepoznatljivo i uvjerljivo prikazano je ratno i poslijeratno razdoblje u Hrvatskoj i susjednim zemljama, sudbina izbjeglica iz Bosne u Hrvatskoj, ratnih zbivanja u Splitu, povijesno-političkih dubioza, socijalizma i kapitalizma (banke), migracija na Zapad…

Odražava li se načelo inkluzije u ovoj knjizi/priči i promiče li razumijevanje kulturoloških razlika i nasljeđa? Navedite ukratko.

Načelo inkluzije utkano je u cijeli roman, uvjerljivo i snažno promiču se ideje suživota, kritike nacionalizma i šovinizma, ideje obnove tragično razorenih odnosa, poštovanja i potpore različitostima i različitima, empatije, prihvaćanja i razumijevanja kulturalnih razlika. Likovi i događaji reprezentiraju različita, a istodobno bliska i povijesno protkana društvena i kulturna nasljeđa.