Naslov knjige
Moj sin, fanatic
Autor
Hanif Kureishi
Bibliografski podaci:
Autor : Hanif Kureishi
Zemlja: Velika Britanija
Jezik: Engleski
Žanr: Kratka priča
Izdavač: Faber and Faber
Godina izdanja: 1997
ISBN 0-571-17739-5
Moj sin Fanatik je kratka priča koja je prvi put objavljena u New Yorkeru 1994. godine. Ponovno se pojavljuje u Kureishijevoj zbirci kratkih priča iz 1997. godine, Ljubav u plavom vremenu, a također kao dopuna nekim izdanjima u The Black Album.
Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)
Tema:
Tema priče Moj sin, fanatik je sukob kultura. On se prvo ogleda u međugeneracijskom sukobu između oca, Parveza, pakistanskog useljenika i njegova sina Alija. Što je još značajnije, pokazuje duboku podjelu u svjetonazoru između svjetovnog Zapada i fundamentalističkog Islama.
Kratki sažetak:
Parvez je pakistanski imigrant koji živi u Engleskoj. On radi kao taksist i asimiliran je u zapadni način života. Njegov sin, Ali, čini se da je prihvatio stil života svojih britanskih vršnjaka. Međutim, Parvez je sve više i više sumnjičav prema svom sinu dok primjećuje očite promjene u Alijevom ponašanju. Taksist govori o svojim brigama svojim kolegama i Bettini, prostitutki koja je postala Parvezov prijatelj. Svi njegovi "snovi o tome kako se dobro živi u Engleskoj" (koji uključuju sretno vjenčanje i siguran posao u knjigovodstvu za Alija) raspadaju se kad njegov sin prizna da je obeshrabren očevim zanemarivanjem muslimanskih zapovijedi o molitvama i očevom nepoštivanju zabrane na alkohol i svinjsko meso. Sve više uznemiren sinovim vjerskim fundamentalizmom i prezirom prema asimilaciji, Parvez jedne noći izudara Alija. Sin reagira samo jednim pitanjem: "Pa, tko je sada fanatik?"
Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP čitatelja (u skladu s Kriterijima odabira)?
Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
Iako je objavljena 1994. godine, Kurieshijeva priča govori o stvarnosti s kojom se svijet bori. Pitanje tzv. "radikalizirane" mladeži zabrinjava mnoge ljude današnjice. "Moj sin, fanatik" inzistira da kad se susretnemo s različitošću, moramo to pokušati shvatiti. Posebna generacija, ona kojoj pripada Ali, jedinstveno se razlikuje od svih ostalih. Oni posjeduju jezične i kulturne vještine koje nisu imali njihovi roditelji. Istodobno, postali su svjesni singularne i površinske pozornosti generacije njihovih roditelja.
Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
Kako se nekoliko binarnih opozicija obrće, priča se može tumačiti na više razina i učenici mogu naučiti da čitanje nikad ne može biti dovršeno ili završeno. Oni će biti motivirani da je pročitaju više od jedanput.
Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.
U najširem smislu, novi historicizam koristi literaturu u smislu pokušaja rekonstrukcije i razumijevanja društvene i intelektualne povijesti ili osjećaja za određeno razdoblje. To se može primijeniti na ovu priču da bi se shvatilo kako je biti pakistanski imigrant ili dijete useljenika u Engleskoj 1980-ih i početkom devedesetih godina.
Odražava li se načelo inkluzije u ovoj knjizi/priči i promiče li razumijevanje kulturoloških razlika i nasljeđa? Navedite ukratko.
Već od same prve rečenice: "Potajno, otac je počeo zalaziti u sinovu sobu", čitatelji postaju očevi suučesnici i blisko se poistovjećuju s njegovim gledištem i njegovom zbunjenošću sinovljevim fundamentalizmom. Čitatelji bi inače očekivali da će stara generacija biti vezana za etničke i vjerske tradicije; a da će imigranti druge generacije biti skloniji asimilaciji. Ovaj proces potkopavanja očekivanja čitatelja prenosi se do krajnosti, jer Kureishijeva kratka priča završava bez neposrednog zatvaranja i bez jamstva eventualnog rješavanja u budućnosti. Teorije hibridnosti usmjerene su na razbijanje tradicionalnih, neadekvatnih zavisnosti o binarnim parovima koji se koriste za generiranje krutih sustava poretka. Nasuprot tome, Kureishi ima za cilj izgradnju više prohodnog, fleksibilnog sustava poretka koji odražava osobnost pojedinca i vodi otvorenosti, promjenjivosti i toleranciji. U svojim tekstovima autor neprekidno postavlja pitanja hijerarhijskim dvojnostima na kojima temeljimo naše pretpostavke o rasi, klasama i spolu.
S ove točke gledišta, razvoj načela uključivanja i razumijevanja kulturnih razlika i nasljeđivanja u učeničkoj populaciji današnjice predstavlja prioritet.
X gimnazija ''Ivan Supek''
Ul. Vjekoslava Klaića 7
10000
Zagreb
E-mail: partners@handbook4rspreaders.org