Page 10 - Handbook 4 RSP readers

selektivno i mnogo je vjerojatnije da će svoju pozornost fokusirati na one dijelove teksta koji su
najviše povezani sa zadanim ciljem. Mogu odabrati izostaviti pojedine dijelove teksta jer su već
shvatili njegovu bit ili zato što za njih ti dijelovi nisu važni. Dobar čitatelj prati tekst. Ako shvati
da nešto ne razumije, počinje postavljati pitanja, prepričava tekst svojim riječima ili pronalazi
značenje teških riječi. Nakon čitanja, često razmišlja o pročitanome. Dobri čitatelji također
sudjeluju u mentalnim funkcijama poput pamćenja, pažnje, imaginacije i obrade informacija.
Slabiji čitatelji čitaju presporo, bez prirodne lakoće. Rezultat toga jest da ne razumiju što čitaju.
Često ne raspolažu potrebnim znanjem o predmetu. Mogu imati problema u pronalaženju glavne
ideje u tekstu ili odgonetanju riječi. Nakon čitanja, obično ne razmišljaju o tome što su pročitali.
Zbog tih poteškoća, gube povjerenje u vlastite sposobnosti. Kako im čitanje izaziva poteškoće,
ne vole ga, što daje jednak učinak kao ne-čitanje pa tako ne primaju dovoljno informacija i ne
poboljšavaju svoje čitalačke sposobnosti kao ni svoje opće znanje.

Motivacija i zanimanje
Svi čitatelji nisu stvoreni jednaki, a čitatelji adolescentni zasigurno se razlikuju od svojih mladih
vršnjaka. Njihova potreba za autonomijom raste dok nastoje isprobati ideje koje se formuliraju u
ovoj fazi njihova odrastanja. Fraza “potraga za neovisnošću i kontrolom” adolescenata prikladno
opisuje nezadovoljnog tinejdžera koji je odlučio pokazati svoju autonomiju pod svaku cijenu.
Krećući se kroz srednju školu, adolescenti usmjeravaju svoj fokus na potragu koja kombinira
znanje stečeno o sebi (u ranom djetinjstvu) i ono o poimanju raspona svijeta (iz kasnije faze
djetinjstva) postavljajući sebi ključno pitanje: Gdje se ja uklapam u ovaj svijet? Njihovu žudnju
3
za raspravama, čak i o najmanjim pitanjima treba promatrati kao sredstvo za razumijevanje
detalja, proturječnosti i “nijansi sive” između pozicija i ideja. Problem je u tome što ta potreba
za izazivanjem svake pretpostavke može biti iscrpljujuća za odrasle. Upravo u trenutku kada
srednjoškolski nastavnici osjećaju pritisak da sa što više obaveznih informacija zatrpaju
adolescente, susreću se s učenicima koji imaju razvojnu potrebu ispitivati sve. Uvid u razvojne
potrebe adolescenata upućuje na poticanje odabira tekstova u učionici. S obzirom na potrebu
adolescenata da pregovaraju, mudro je u izbore ugraditi tekstove koji potiču kritičku pismenost.

Ne podbacuju svi srednjoškolci u čitanju zbog toga što imaju nekakvih problema. Značajan broj
učenika ne žele čitati iako su u potpunosti sposobni za to. Njihova motivacija i zanimanje za
čitanje progresivno padaju sa svakom novom školskom godinom. Kod takvih učenika motivacija
i zanimanje za čitanje igraju važnu ulogu. Motivacija se može opisati kao želja za čitanjem
kad ono nije u okviru dodjele akademskog zadatka. Kod mnogih srednjoškolaca čitanje nije
svakodnevna navika. Pojavile su se na ovom području inicijative koje su se koristile različitim
programima utemeljenim na nagradama kako bi kod učenika potaknuli svakodnevnu naviku
čitanja, no ta nastojanja propustila su definirati cilj koji je bio da čitanje postane neovisnim
odabirom izvan programa. Nekoliko desetljeća istraživanja pokazalo je kako vanjske nagrade
ne povećavaju unutarnju motivaciju. Odabir samostalnog čitanja mora biti potaknut iznutra.
4
Kako se adolescenti približavaju mladenaštvu, povećava im se količina autonomije pri
određivanju kako će provoditi svoje slobodno vrijeme. I dok vanjski motivacijski programi mogu
povećati čitanje tijekom trajanja programa, na formiranje cjeloživotne navike čitanja nemaju
gotovo nikakav utjecaj. Razvoj autonomije vrlo je blizak konceptu unutarnje motivacije i definira
_____________________________
3 Egan, 1997.
4 Cameron i Pierce, 1994.
10