Jedan od ciljeva projekta Priručnik za neodlučne, posrnule i loše čitatelje sastojao se i od izrade materijala za rad s NPL čitateljima. Materijal, u projektnoj dokumentaciji imenovan metodologijom, sastoji se od odabranoga teksta, aktivnosti nastavnika i aktivnosti za učenike, u trajanju od 90 minuta. Četiri su projektna partnera odabrala po jednu metodologiju, koju su do tada pripremili. Prema unaprijed izrađenom planu škole partneri u projektu: X. gimnazija „Ivan Supek“ (Hrvatska), Gimnazija Pavla Jozefa Šafarika (Slovačka), Srednja škola Nahroni (Češka) i Liceo scientifico Giuseppe Seguenza (Italija), proveli su prikupljanje podataka dvama upitnicima, inicijalnim upitnikom – Upitnik 1, a potom, nakon svake metodologije zemalja partnera, drugim upitnikom – Upitnik 2. Upitnikom 2 stoga su se u svakoj zemlji tri puta zasebno prikupljali podaci, o svakoj od tri ponuđene metodologije zemalja partnera. Metodologiju koju je izradila svaka od škola partnera bilo je potrebno provesti u svojoj zemlji, s drugom skupinom učenika koja nije sudjelovala u projektnim aktivnostima. Postupak je bio isti, provedba Upitnika 1, provedba 90-minutnih aktivnosti, a potom Upitnika 2.

Upitnik 1 sastojao se od 12 pitanja, prva četiri odnosila su se na školu (zemlju), spol i godine te je li nacionalni jezik materinski jezik svim učenicima. Slijedila su 4 pitanja zatvorenoga tipa koja su se odnosila na navike čitanja izvan škole, a posljednja 4 pitanja zatvorenoga tipa odnosila su se na čitanje unutar školskih obaveza, i to 2 pitanja o čitanju na nacionalnome jeziku, a 2 pitanja o čitanju na engleskome jeziku.

Hrvatska

Prema dobivenim podacima u inicijalnome upitniku, od ukupno 115 učenika, njih 65 odgovorilo je da ne čita u slobodno vrijeme. Od njih 65, 36 učenika bi čitalo, ali nema vremena, njih 13 bi čitalo, ali ne zna što, 15 je učenika odgovorilo da im se ne da i da im je to gubitak vremena, a 1 učenik odabrao je odgovor da čitanje nije važno i da danas nije potrebno.

30% hrvatskih učenika poticaj ili dodatni poticaj za čitanje u slobodno vrijeme vidi u više slobodnoga vremena, a njih 37% u manje obaveza kod kuće za školu. Njih 27% željelo bi dobiti preporuku za čitanje njima zanimljivoga teksta. Želju da sudjeluju u razgovoru sa svojim vršnjacima o onome što oni čitaju odabralo je 4% učenika, a samo njih 2% odabralo je miran kutak u prostoru u kojem žive.

10% i 57% hrvatskih učenika nikad i rijetko čita tekstove koji se obrađuju na  nastavi hrvatskoga jezika izvan nastave (u školi i kod kuće), a razlog tomu je za njih 62% taj što im tekstovi većinom nisu zanimljivi. Njih 16% i bez dodatnoga čitanja tih tekstova rješava sve školske obaveze i postiže uspjeh (ocjenu) s kojom su zadovoljni. 13% ih nikad ili rijetko čita izvan nastave jer ne stižu zbog drugih obaveza. Ističe se njih 19 % koji to ne čine jer su im tekstovi teški i nerazumljivi.

Nikad i rijetko tekstove koji se obrađuju na engleskome jeziku izvan nastave (u školi i kod kuće) ne čita 14% i 53% hrvatskih učenika. 35% njih to ne čini jer im tekstovi nisu zanimljivi, a isti postotak učenika i bez čitanja rješava sve školske obaveze i postiže uspjeh s kojim je zadovoljan.

U partnerskim školama situacija je sljedeća:

Slovačka – 119 učenika

Češka – 82 učenika

Italija – 108 učenika

U slobodno vrijeme ne čita:

40 učenika, 33,61%

36 učenika, 43,90%

59 učenika, 54,62%

 

Najveći broj učenika odgovorio je da bi čitalo, ali nema vremena: 23 (Slovačka), 20 (Češka) i 36 (Italija).

Nikad ne čita ili rijetko čita tekstove koji se obrađuju na nastavi materinskoga jezika u slovačkom uzorku izvan nastave (u školi i kod kuće) 6% i 35% učenika, a najveći postotak njih to ne čini jer im tekstovi nisu zanimljivi (njih 53%). Odgovore nikad i rijetko odabralo je za tekstove na engleskome jeziku 32% učenika, a razlog tomu opet je u najvećem postotku zanimljivost tekstova (35%).

Nikad ne čita ili rijetko čita tekstove koji se obrađuju na nastavi materinskoga jezika u češkom uzorku izvan nastave (u školi i kod kuće) 13% i 56%, a i ovdje najveći postotak njih to ne čini jer im tekstovi nisu zanimljivi (njih 61%). Među češkim ispitanicima 60% učenika nikad ne čita ili rijetko čita izvan nastave tekstove koji se obrađuju na nastavi engleskoga jezika, i to 22% učenika jer su im tekstovi teški i nerazumljivi, a nezanimljivi su za 27% učenika.

U talijanskome uzorku učenika najveći je postotak učenika koji redovito (48%) i često (32%) čitaju tekstove koji se obrađuju na nastavi materinskoga jezika. No i među 20% njih koji nikad ili rijetko čitaju te tekstove izvan nastave 25% njih kojima ti tekstovi nisu zanimljivi.

Postotak u odnosu na cijeli uzorak:

Teški i nerazumljivi tekstovi (na nastavi materinskoga jezika)

uzorak hrvatskih učenika

uzorak slovačkih učenika

uzorak čeških

učenika

uzorak talijanskih učenika

6,03%

1,64%

1,38%

1%

Tekstovi većinom nisu zanimljivi

uzorak hrvatskih učenika

uzorak slovačkih učenika

uzorak čeških

učenika

uzorak talijanskih učenika

41,54%

21,73%

42,09%

5%

 

Teški i nerazumljivi tekstovi (na nastavi engleskoga jezika)

uzorak hrvatskih učenika

uzorak slovačkih učenika

uzorak čeških

učenika

uzorak talijanskih učenika

4,69%

3,52%

13,2%

1,04%

Tekstovi većinom nisu zanimljivi

uzorak hrvatskih učenika

uzorak slovačkih učenika

uzorak čeških

učenika

uzorak talijanskih učenika

23,45%

11,2%

16,2%

4,03%

Sa čitanjem na engleskome jeziku imam velikih teškoća

uzorak hrvatskih učenika

uzorak slovačkih učenika

uzorak čeških

učenika

uzorak talijanskih učenika

2,68%

0 %

6%

1,04%

 


 

Odabrane metodologije zemalja partnera (tekst, aktivnosti za nastavnika i aktivnosti za učenike) u trajanju od 90 minuta provedene su s učenicima u svakoj zemlji. Nakon rada s učenicima prema svakoj partnerskoj metodologiji učenici su popunjavali Upitnik 2 pa su prikupljeni učenički odgovori na ista pitanja nakon svake metodologije.

Svi partneri svoju su odabranu metodologiju proveli i s drugom skupinom učenika u svojoj zemlji.

Stoga se dobiveni učenički odgovori – iskazani u tablicama – mogu pratiti:

  1. na razini ponuđene metodologije – odgovori učenika u drugim zemljama i odgovori skupine učenika u vlastitoj zemlji
  2. na razini odgovora svih učenika na ista pitanja nakon svake od ponuđenih metodologija.

Pitanja su se odnosila na to kako su se učenici osjećali tijekom provedenih aktivnosti u odnosu na uobičajeni način rada – kao i inače na satu toga predmeta,  je li im bilo manje zanimljivo ili zanimljivije nego inače na satu toga predmeta.

S obzirom na to da su učenicima ponuđeni tekstovi koji nisu sastavni dio njihovih kurikuluma, učenici su sadržaj ponuđenoga teksta usporedili sa sadržajima tekstova kojima su inače izloženi tijekom obrazovanja – tekst je sličan ili različit od većine tekstova s kojima se susreću na nastavi; sadržaj teksta potaknuo ih je na razmišljanje o toj temi; zainteresirao ih je da pročitaju tekst iz kojega je uzet ulomak u cijelosti ili da pročitaju još neki tekst o ponuđenoj temi; tekst ih je svojim sadržajem ostavio ravnodušnima ili bi voljeli čitati više tekstova toga sadržaja i izvan nastave.

U tabličnom prikazu dobivenih odgovora za sve odabrane metodologije većina učenika navela je da se ponuđeni tekstovi razlikuju od onih kojima su izloženi na nastavi, no broj učenika koji su ponuđenim tekstovima potaknuti na čitanje teksta u cijelosti ili još nekog teksta o toj temi i onih koji nisu potaknuti ujednačeniji je ili je veći u iskazu nepoticajnosti (tekst A metodologije – 69:92; tekst B metodologije – 91:75; tekst metodologije C – 72:102; tekst D metodologije – 56:109).

Imajući na umu interakciju nastavnika i učenika tijekom nastavnoga procesa, ponuđene aktivnosti nastavnika u odabranim metodologijama i samoprocjena osobne uključenosti tijekom rada unutar svake odabrane metodologije učenici su procijenili u slijedeća dva pitanja.

U vrlo visokim postotcima procjenjuju da je rad tijekom provedbe svih metodologija bio drugačiji, i to u dijelu sata ili većim dijelom sata. Za metodologiju A (Hrvatska) to je iskazalo 88% čeških učenika, 94% slovačkih učenika, 53% talijanskih učenika 98% hrvatskih učenika. Način rada u metodologiji B (Slovačka) upravo su svi hrvatski učenici procijenili drugačijom, a potom u visokom postotku slovački učenici – njih 95%. Veći je postotak čeških učenika, njih 74%, i  talijanskih učenika, njih 60%, rad unutar ove metodologije procijenio drugačijim. Učenici su u najvećem postotku procijenili drugačiji način rada unutar metodologije C (Češka), i to 83% talijanskih učenika, 88% slovačkih učenika i 100% hrvatskih i čeških učenika. Drugačiji način rad tijekom provedbe metodologije D (Italija) procijenilo je 70% čeških učenika, 80% slovačkih učenika, 90% hrvatskih učenika i 100% talijanskih učenika.

 

metodologija A

(Hrvatska)

metodologija  B

(Slovačka)

 metodologija C

(Češka)

 metodologija D

(Italija)

hrvatski učenici

98%

100%

100%

90%

slovački učenici

94%

95%

88%

80%

češki učenici

88%

74%

100%

70%

talijanski učenici

53%

60%

83%

100%

 

Može se zaključiti da najveći postotak hrvatskih učenika rad tijekom provedbe svih metodologija procjenjuje drugačijim od uobičajenog načina rada.

U samoprocjeni vlastite aktivnosti tijekom provedbe odabranih metodologija može se uočiti da je najmanji postotak učenika u svim skupinama i unutar provedbe svih metodologija koji su svoju aktivnost procijenili manjom nego inače, da ih ni tekst ni način rada nisu potaknuli na aktivnost.

Ponuđene metodologije u odnosu na samoprocjenu učeničke aktivnosti tijekom njihove provedbe:

 

metodologija A

(Hrvatska)

metodologija  B

(Slovačka)

 metodologija C

(Češka)

 metodologija D

(Italija)

hrvatski učenici

28%

64%

78%

38%

slovački učenici

66%

55%

60%

36%

češki učenici

42%

48%

19%

57%

talijanski učenici

29%

29%

25%

67%

 

Hrvatski učenici samoprocijenili su u najvećem postotku svoju veću aktivnost unutar metodologije C, samoprocjena veće aktivnosti slovačkih učenika je unutar triju metodologija iznad 50%, češki su učenici u najmanjem postotku procijenili svoju veću aktivnost unutar metodologije svoje zemlje, za razliku od talijanskih učenika koji su svoju veću aktivnost procijenili unutar metodologije svoje zemlje, a unutar ostalih triju metodologija zemalja partnera ispod 30%.

xxx

Prikupljeni su i podaci o zadacima za učenike, koji su uz tekst predloženi unutar pojedine metodologije. Učenici su zadatke mogli vrednovati unutar triju kategorija. Zadaci ponuđeni unutar metodologije A (Hrvatska) zanimljivijim i poticajnijim procijenio je najveći broj slovačkih učenika, njih 89%. Njih 66% samoprocijenilo je i svoju aktivnost većom nego inače upravo unutar ove metodologije. Uobičajenim ih procjenjuje najveći postotak talijanskih učenika, njih 68%; među kojima i njih 9% zadatke procjenjuje teškima i nerazumljivima.

Zadaci unutar metodologije B (Slovačka) zanimljivijim i poticajnijim procjenjuje 86% slovačkih učenika. Od učenika u zemljama partnerima u najvećem postotku su procijenjeni zanimljivijima i poticajnijima od hrvatskih učenika – 74%. I unutar ove metodologije najveći postotak učenika kojima su zadaci bili teški i nerazumljivi bili su talijanski učenici, njih 11%.

Hrvatski učenici, njih 89%, i slovački učenici, njih 74% zanimljivijim i poticajnim zadacima procijenilo je zadatke unutar metodologije C (Češka). Nitko od slovačkih, hrvatskih i čeških učenika zadatke unutar ove metodologije nije procijenio teškima i nerazumljivima, no 13% talijanskih učenika procjenjuje ih upravo takvima.

Zadaci unutar metodologije D (Italija) kao zanimljiviji i poticajniji procijenjeni su u najvećem postotku upravo među talijanskim učenicima – 85% od njih 33. Za razliku od teških i nerazumljivih zadataka unutar prve tri metodologije, talijanskim učenicima unutar ove metodologije nije bilo teških i nerazumljivih zadataka. U najvećem postotku zanimljivijim i poticajnijim zadacima unutar ove metodologije zadatke procjenjuje 65% čeških učenika.

U predzadnjem pitanju učenici su na skali od 1 do 5 procjenjivali koliko su tijekom rada unutar metodologija A, B, C i D naučili: 1) s drugim učenicima bolje raditi u timu, 2) uspješnije čitati i razumjeti tekst o kojemu se govorilo, 3) razmišljati o temi ponuđenoga teksta na drugačiji način, 4) da ponuđeni tekst budi u njima želju za čitanjem i 5) da u čitanju i u razgovoru o tekstu mogu biti uspješniji nego do sada. U tablicama su izražene srednje vrijednosti učenika po pojedinim zemljama za svaku od ponuđenih kategorija.

češki učenici

 

METODOLOGIJA A
24 učenika

 

METODOLOGIJA B
23 učenika

METODOLOGIJA C
26 učenika
(druga skupina)

METODOLOGIJA D
23 učenika

Naučio / naučila sam na današnjem satu:

s drugim učenicima bolje raditi u timu

2,83

2,91

3,30

3,08

uspješnije čitati i razumjeti tekst o kojemu smo govorili

2,58

2,82

2,88

3,17

razmišljati o temi ovoga teksta na drugačiji način

2,79

2,91

2,5

2,82

da ovakav tekst budi u meni želju za čitanjem

2,41

2,78

2,03

2,60

da u čitanju i razgovoru o tekstu mogu biti uspješniji nego do sada

2,54

2,82

2,84

2,69

 

slovački učenici

METODOLOGIJA A
53 učenika

METODOLOGIJA B
58 učenika (druga skupina)

METODOLOGIJA C
54 učenika

METODOLOGIJA D
56 učenika

Naučio / naučila sam na današnjem satu:

s drugim učenicima bolje raditi u timu

3,92

3,56

3,74

2,32

uspješnije čitati i razumjeti tekst o kojemu smo govorili

3,49

3,32

3,44

2,26

razmišljati o temi ovoga teksta na drugačiji način

3,66

3,18

3,38

2,05

da ovakav tekst budi u meni želju za čitanjem

2,86

3,32

3,01

1,94

da u čitanju i razgovoru o tekstu mogu biti uspješniji nego do sada

3,26

3,29

3,14

2,03

 

talijanski učenici

METODOLOGIJA A
34 učenika

METODOLOGIJA B
35 učenika

METODOLOGIJA C
40 učenika

METODOLOGIJA D
33 učenika (druga skupina)

Naučio / naučila sam na današnjem satu:

s drugim učenicima bolje raditi u timu

3,2

3,28

3,42

3,66

uspješnije čitati i razumjeti tekst o kojemu smo govorili

2,58

2,48

2,3

3,60

razmišljati o temi ovoga teksta na drugačiji način

2,70

2,6

3,12

3,39

da ovakav tekst budi u meni želju za čitanjem

2,41

2,28

2,02

3,24

da u čitanju i razgovoru o tekstu mogu biti uspješniji nego do sada

2,61

2,25

2,3

3,57

 

hrvatski učenici

METODOLOGIJA A
50 učenika
(druga skupina)

METODOLOGIJA B
50 učenika

METODOLOGIJA C
55 učenika

METODOLOGIJA D
53 učenika

Naučio / naučila sam na današnjem satu:

s drugim učenicima bolje raditi u timu

3,38

3,68

3,96

3,54

uspješnije čitati i razumjeti tekst o kojemu smo govorili

3,64

2,32

3,63

3,03

razmišljati o temi ovoga teksta na drugačiji način

3,92

3,22

3,56

2,66

da ovakav tekst budi u meni želju za čitanjem

3,34

3

3,01

2,35

da u čitanju i razgovoru o tekstu mogu biti uspješniji nego do sada

3,74

3,22

3,52

2,81

 

Zadnjim su pitanjem prikupljeni podaci o tome koliko bi učenika koji su sudjelovali željelo više nastavnih sati sličnih pokazanim 90-minutnim materijalima i aktivnostima na satima materinskoga jezika:

 

metodologija A
(Hrvatska)

metodologija B
(Slovačka)

 metodologija C
(Češka)

 metodologija D
(Italija)

 

više ovakvih sati materinskoga jezika

hrvatski učenici

88% (50 uč.)

86% (50 uč.)

95% (55 uč.)

60% (53 uč.)

slovački učenici

92% (53 uč.)

95% (58 uč.)

96% (54 uč.)

64% (56 uč.)

češki učenici

67% (24 uč.)

74% (23 uč.)

77% (26 uč.)

78% (23 uč.)

talijanski učenici

74% (34 uč.)

63% (35 uč.)

63% (40 uč.)

94% (33 uč.)

 

i engleskoga kao stranoga jezika

 

metodologija A
(Hrvatska)

metodologija  B
(Slovačka)

 metodologija C
(Češka)

 metodologija D
(Italija)

 

više ovakvih sati engleskoga jezika

hrvatski učenici

76% (50 uč.)

86% (50 uč.)

89% (55 uč.)

53% (53 uč.)

slovački učenici

94% (53 uč.)

95% (58 uč.)

96% (54 uč.)

63% (56 uč.)

češki učenici

79% (24 uč.)

83% (23 uč.)

92% (26 uč.)

83% (23 uč.)

talijanski učenici

62% (34 uč.)

63% (35 uč.)

68% (40 uč.)

73% (33 uč.)

 

Go to top