Ovaj se projekt provodi uz financijsku pomoć Europske komisije. Sadržaj ove publikacije (komunikacije) isključiva je odgovornost autora i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledište Europske komisije. [Project Number: 2016-1-HR01-KA201-022159]

 

Naslov knjige
Jedno pero[1]

(iz zbirke priča 20 + 1 NAJBOLJA PRIČA ZA LJETO 2014.)

 

Autor
Ksenija Kušec

 

Bibliografski podaci:
Kratka priča Jedno pero objavljena je u zbirci kratkih priča 20 + 1 NAJBOLJA PRIČA ZA LJETO 2014. uz priče drugih suvremenih hrvatskih pripovjedača. Od tada do danas na internetskim portalima objavljena je pod trima naslovima: Jedno pero, Baka u mom džepu i Revolucija. Najčešće se pojavljuje pod posljednjim naslovom pa i poveznice pod „D“ podrazumijevaju priču pod „Revolucija“.

 

Autor  :          Ksenija Kušec

Zemlja:          Hrvatska

Jezik:             hrvatski

Vrsta:             kratka priča

Nakladnik:     Brod knjižara, Zagreb

Godina izdanja: 2014.

Vrsta izdanja: knjiga s mekim koricama

ISSN               1849-0026

 

 

Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)

 

Tema:

Priču u prvome licu pripovijeda neimenovana djevojka koja stiže prekasno u bakin, sad već potpuno ispražnjen stan. Vlasnik stana postala je banka. Iako se precizan razlog zbog čega nekretnina nije ostala u obiteljskom vlasništvu ne saznaje, daje se naslutiti da se radi o naplati duga plijenidbom pokretnina i nekretnine. Unuka odlučuje ustrajati u borbi da vrati obiteljsko vlasništvo. Tema je društvena.

 

Kratki sažetak:
Djevojka ulazi u ispražnjen stan svoje bake, zakasnila je, bankari su ga ispraznili pa se nije mogla oprostiti ni sa stvarima ni s prostorom koji su je vezali uz djetinjstvo. Ljuta je, no u praznim prostorijama naviru sjećanja na sreću koju je osjećala uz baku. Prisjeća se izgleda pokućstva i predmeta, gleda mjesto na kojem je stajala peć, tegla s cvijećem, promatra zidove s tragovima slika, odlazi u kuhinju pa na balkon...  Ničeg više nema. Ostalo je sjećanje, ono priziva scene iz djetinjstva i zanimljive razgovore s bakom. Od nje je mnogo naučila. Kao da govori sama sa sobom pa spominje supntof, ajngemahtes, ašnbeher, nahkasl, cukerdozu... predmete i sitnice koje joj bude maštu pa se stalno vraća u prošlost. Od svih bakinih stvari, na podu je pronašla samo jedno pero. Ljuta i povrijeđena nepravdom, odlučuje ipak krenuti u borbu za povrat imovine.

Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP?
U priči je opisan događaj iz svakodnevice, zapravo surove stvarnosti. Učenici znaju prepoznati društvenu nepravdu i prepoznati iste i/ili slične motive u književnim tekstovima. Ova priča prikladana je za analizu i interpretaciju s ciljanom grupom RSP čitatelja jer poziva na razumijevanje društvenog problema u kojem se našla djevojka (ostala je bez prava vlasništva na obiteljski stan). Bezizlazna situacija u kojoj se našla očito ne zbog svoje pogreške izaziva u učenicima empatičnost i kritičnost prema nedjelotvornoj administraciji i tromom sustavu zbog čega dolazi do takvih problema. Priča je prikladana za rad s učenicima i zbog jezičnostilskih osobitosti: sadrži germanizme tipične za razgovorne idiome starijih ljudi u Zagrebu i sjevernim dijelovima Hrvatske pa je tekst priče iskoristiv kao lingvometodički predložak za nastavu leksikologije u četvrtom razredu.

 

Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
S obzirom na to da su društveni problemi vječno i svugdje prisutni, ova priča može pobuditi čitateljski interes iz više razloga.

  1. Glavni je lik (i pripovjedačica) mlada osoba koja se odlučuje izboriti za svoja prava i prkositi tromom sustavu.
  2. Sjećanje, povratak u djetinjstvo, u mislima ponovno proživljavanje trenutaka s dragom osobom – opća su iskustva koja pomažu da čitatelj bude empatičan prema glavnome liku i osvijesti sličnost sa samim sobom.
  3. Tekst nudi jezične sadržaje koji nas povezuju s prošlošću, budi emocije prema uspomenama i potiče na razmišljanje o stvarnim životnim problemima.

 

 

Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
Učenici se suočavaju sa stvarnim životnim problemim prisutnima u njihovoj bližoj ili daljoj sredini, pronalaze sličnosti u svojim iskustvima.

 

Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.
U ovoj priči prepoznaje se sadašnji, stvarni, društveni kontekst: opseg društvene odgovornosti banaka te državna zakonska regulativa u kojoj se pojedinac (pre)često osjeća prevareno i nazaštićeno.

 

[1] Ista priča autorice Ksenije Kušec, od trenutka objavljivanja u medijima, mogla se pronaći pod trima različitim naslovima: Jedno pero, Baka u mom džepu i Revolucija. Iako se na internetskim portalima pojavljuje pod posljednjim naslovom Revolucija, u ovim materijalima koristit će se naslov Jedno pero pod kojim je objavljena 2014. u zbirci 20 + 1 NAJBOLJA PRIČA ZA LJETO 2014.

Naziv aktivnosti
Prazan stan

 

Opis aktivnosti

Trajanje: 4 x 45 minuta (dva dvosata – 2 x 45 min)

Dob učenika: 17 - 18 (četvrti razred SŠ)

 

1. sat

Uvod sata: cijeli razred (svi učenici)

Zadaće učenika: učenici slušaju uvod u priču, nastavnik čita:

Penjem se praznim stubištem i jasno mi je: zakasnila sam. Bankari su ispraznili bakin stan do čistoga kraja. Na ulaznim vratima umjesto brave je rupa, a vrata su odškrinuta. To je valjda ono neko međuvrijeme, kad im više nije važno hoće li netko ući i ukrasti nešto. Ionako su već postali vlasnici, sve je crno na bijelo. (...)

  • nakon uvoda učenici zamišljaju i komentiraju mogući razlog zbog kojega su „bankari ispraznili stan“
  • pretpostavljaju koliko godina ima pripovjedačica / glavni lik
  • komentiraju svoje ideje o završetku priče

 

Središnji dio sata: cijeli razred, kasnije parovi

Zadaće učenika:

  • nakon uvodne rasprave dobivaju tekst priče u cijelosti i čitaju priču do kraja
  • u parovima komentiraju fabulu, iskazuju svoja mišljenja, komentiraju lik pripovjedačice i događaj
  • nakon rada u paru slijede usmeni iskazi o dojmu koji je priča izazvala (izvješćuje učenik kako je njegov par doživio priču)
  • slijedi pitanje Znate li značenje svih riječi u priči Jedno pero?
  • učenici u paru traže značenja manje poznatih i nepoznatih riječi (supntof, ajngemahtes, ašnbeher, nahkasl, cukerdoza) na internetskim stranicama
  • zaključuju zašto se ove riječi nalaze u suvremenoj priči
  • predlažu učenicu koja će glumiti djevojku koja pripovijeda svoju priču
  • troje učenika dobrovoljno čine skupinu „pomagača“ koji će pomagati djevojci pri odgovorima koje će postavljati svi ostali učenici

 

Završni dio sata: „djevojka“, skupina dobrovoljaca i ostatak razreda

Zadaće učenika:

  • djevojka glumi pripovjedačicu
  • skupina dobrovoljaca (troje učenika) oblikuje odgovore na koje djevojka neće samostalno znati odgovoriti
  • razred ispituje djevojku na temelju sadržaja priče

 

2. sat

Uvodni dio sata: „djevojka“, skupina dobrovoljaca i ostatak razreda (nastavak na završni dio prethodnoga sata)

Zadaća učenike:

  • djevojka glumi pripovjedačicu
  • skupina dobrovoljaca (troje učenika) oblikuje odgovore na koje djevojka neće samostalno znati odgovoriti
  • razred ispituje djevojku na temelju sadržaja priče

                                                                       

Središnji dio sata: cijeli razred

Zadaće učenika:

  • učenici samostalno bilježe informacije o pročitanoj priči (informacije su unaprijed opisane učenicima[1])
  • učenici istražuju na internetskim stranicama podatke o suvremenoj hrvatskoj autorici Kseniji Kušec
  • nakon 10 minuta prikupljeni podaci o autorici zapisuju se na ploču, učenici bilježe najvažnije informacije (okvir „najvažnije informacije“ unaprijed je opisan učenicima[2])

 

Završni dio sata: cijeli razred

Zadaće učenika:

  • izbor najprihvatljivije učeničke ideje s prošloga sata – Što se zapravo dogodilo u priči da je pripovjedačica zatekla potpuno prazan bakin stan?
  • diskusija: Je li pripovjedačica autorica priče?

 

3. sat

Predmetno područje: JEZIK

Uvodni dio sata: pet skupina (četvero učenika)

Zadaće učenika:

  • učenici se prisjećaju riječi koje im nisu bile poznate ili su im bile manje poznate  u priči Jedno pero (supntof, ajngemahtes, ašnbeher, nahkasl, cukerdoza)
  • ponavljaju svoje zaključke o tome zašto je autorica upotrijebila baš ove riječi u suvremenom hrvatskom tekstu
  • Koje slične strane riječi (posuđenice) koristite vi ili ste čuli druge da ih koriste? (Jedan učenik u skupini zapisuje na papir pa potom svi predstavnici skupina zapišu prijedloge na ploču. Nastavnik vodi računa da su primjeri valjani, dakle germanizmi. Time se stvara popis riječi koje će poslužiti za uvod u jezičnu nastavnu jedinicu Jezično posuđivanje – germanizmi u hrvatskom jeziku)

 

Središnji dio sata: pet skupina

Zadaće za skupine:

  • svaka skupina radi na riječima koje je predložila: razgovaraju o njihovoj upotrebi u jezičnoj praksi (zamišljaju i demonstriraju situacije u kojima bi njihova upotreba bila primjerena)
  • predstavnici skupina izvješćuju o rezultatima diskusija u skupinama

 

Završni dio sata: pet skupina

Zadaća za sve učenike:

  • učenici pišu sastavak (metoda „vruće olovke“) u kojem pripovjedačicu iz priče Jedno pero zamišljaju u novoj situaciji:

Nakon što je izašla iz stana, uputila se u banku, tražila je razgovor s odgovornom osobom za svoj slučaj. Pojavljuje se gospođa u službenom kostimu i poziva ju u kancelariju.

  • učenici moraju koristiti postojeće i nove germanizme u zamišljenom razgovoru

 

4. sat

Uvod sata: cijeli razred (svi učenici)

Zadaće učenika:

  • čitanje sastavaka

 

Središnji dio sata: cijeli razred

Zadaće učenika:

  • vrednovanje učeničkih sastavaka (imajući u vidu da su nastali metodom vrućih olovaka)
  • proglašenje najuspješnijeg sastavka
  • diskusija o komunikaciji između zamišljenog lika i postojećeg u priči

 

Završni dio sata: cijeli razred

Zadaće učenika:

  • vrednovati nastavnu jedinicu (sva četiri sata) anketom; u anketu uključiti pitanje o mogućnosti da učenici pročitaju još neku priču Ksenije Kušec u istom obrazovnom razdoblju

 

*

Materijali za podršku:

 

Evaluacija i metoda procjene:

Evaluacija nastavnog procesa bit će vidljiva iz rezultata ankete provedene na 4. satu. Prema reakcijama učenika tijekom sva četiri sata nastavne jedinice nastavnik procjenjuje zainteresiranost za temu i autoricu koja se bavi društvenom tematikom.

 

Učinak aktivnosti na RSP čitanje ili motiviranje za čitanje:

Nakon pročitanog uvodnog ulomka priče i razvijene diskusije o mogućim problemima zbog kojih je stan ispražnjen, učenici pokazuju zainteresiranost

za emocionalno stanje pripovjedačice. Ubrzo zauzimaju zaštitnički stav prema njoj, prepoznaju  i osuđuju društvenu nepravdu te navode moguća rješenja.

 

 

Povezanost s kurikulumom

Nastavni programi za gimnazije, 4. razred:

Hrvatski jezik:

jezik – leksikologija, upotreba tuđica, germanizmi

književnost – suvremena književnost i postmodernizam

Politika i gospodarstvo: pravo ili potreba za redom i sigurnošću

 

Znanje, vještine i kompetencije:

  1. prepoznati ozbiljne probleme društva kojem pripadamo i vremena u kojem živimo; procijeniti mogućnosti i smjer djelovanja kako bismo društveni problem pokušali riješiti; djelovati, a ne pasivno promatrati
  2. artikulirati nastali problem, opisati ga, argumentirano komunicirati s drugima o problemu, pokazati empatiju, kritički čitati književni tekst
  3. komunikacijske kompetencije; sposobnost rada u timu, informiranje i djelovanje

 

 

 

Bibliografska referenca koja će se koristiti tijekom aktivnosti

Autor:             Ksenija Kušec

Zemlja:                      Hrvatska

Jezik:             hrvatski

Vrsta:                                     kratka priča

Nakladnik:    Brod knjižara, Zagreb

Godina izdanja: 2014.

Vrsta izdanja:           knjiga s mekim koricama

ISSN                1849-0026

Broj stranica:     priča Jedno pero – 5 str., zbirka u cijelosti 171 str.

 

 

Kratki opis digitalnih izvora

Za bolje upoznavanje autoričina života i stavova o književnom radu predlaže se:

 

Rezultati

Učenici će moći:

  • prepoznati, opisati i komentirati društvenu nepravdu kao književnu temu i stvarni životni problem
  • razumjeti zašto suvremeni književni tekstovi progovaraju o različitim pojavama društvene nepravde
  • angažirano reagirati na slične pojave u svojoj svakidašnjici

 

Preporuke

Priča Jedno pero Ksenije Kušec opisuje bakin stan u kojem ničeg više nema. Ispraznili su ga bankari. Pripovjedačica je djevojka kojoj sjećanje u praznini stana priziva scene iz djetinjstva i zanimljive razgovore s bakom. Od nje je mnogo naučila. Od svih bakinih stvari, na podu je pronašla samo jedno pero. Ljuta i povrijeđena društvenom nepravdom, odlučuje ipak krenuti u borbu za povrat imovine. Lako je prepoznati potrebu da se djeluje, a ne promatra pa učenici brzo stanu na stranu lika koji se nađe u vrtlogu društvene nepravde. „Stanu u njezine“ cipele i pokušavaju joj predložiti različita rješenja.

(Priču je moguće pronaći i pod naslovima Baka u mom džepu ili Revolucija.)

 

[1] Budući da se radi o učenicima 4. razreda, način rada otprije je dogovoren pa se takav jednostavan zadatak ne objašnjava svaki put ispočetka. Zapisuju se osnovni elementi analize i interpretacije priče: tema, motivi, lik, mjesto i vrijeme radnje, poanta priče, stil i jezik.

[2] Isto kao i 1! Radi se o osnovnim podacima koji opisuju autoričin život i djelo.

Naslov knjige
Orphan Train / Vlak siročadi

 

Autor
Christina Baker Kline

 

Bibliografski podaci:

Nakladnik: Mozaik knjiga

Prijevod: Zrinka Budak

2016.

298 str., meki uvez

ISBN 9789531418447

 

Linkovi (adaptacije, osvrti, potpuni tekstovi itd.)

 

Tema:

Knjiga prikazuje težak život siročadi u Americi pomoću dviju priča: priče irske useljenice Niamh koja dospijeva u vlak siročadi tridesetih godina 20. st. i priče više puta udomljene sedamnaestogodišnjakinje Molly, podrijetlom Indijanke, smještene na početak 21. stoljeća.

Kratki sažetak:
Molly je već promijenila nekoliko obitelji, pomalo je ekscentrična u odijevanju i teško se uklapa u društvo i povezuje s vršnjacima, ali i odraslima. Zbog pokušaja krađe knjige iz knjižnice dobiva uvjetnu kaznu, prijeti joj popravni dom, no dečko uspijeva dogovoriti da pomaže 91-godišnjoj Vivian u pospremanju tavana. Vivian i Molly povezuju se upravo zbog sličnih života: i Vivian je ostala bez obitelji. Vivian, točnije Niamh, otkriva Molly svoj težak životni put.  Između 1845. i 1929. godine takozvani „vlakovi siročadi“ redovito su prometovali iz gradova na istočnoj obali do farmerskih područja Srednjeg zapada i prevozili stotine tisuća napuštene djece čiju je sudbinu odredila čista sreća. Tako je i Naimh promijenila nekoliko obitelji, prošla teške situacije, dok konačno nije došla do obitelji koja joj je pružila normalan život. Molly, koristeći modernu tehnologiju, pomaže Vivian pronaći neke članove obitelji, a Vivian Molly pruža sigurnost i ljubav.

 

Zašto je ova priča prikladna za ciljanu grupu RSP?

 

  • pisana je jednostavnim stilom (obje priče pisane su u ja-formi, isprepliću se), a radnja je zanimljiva, uzbudljiva i potresna
  • prikazuje djelić američke prošlosti: vlakove siročadi i tešku sudbinu djece u vremenima krize, siromaštva, migracija, a ujedno otvara vrlo aktualnu problematiku udomljavanja i usvajanja djece, dječjeg rada te borbe za bolji život, problem migracija i predrasuda prema drugim narodima i kulturama
 
  • potiče empatiju i promišljanje o svim vrijednostima vlastitoga života

 

Kako se interesi čitatelja odražavaju u ovoj knjizi?
Knjiga se temelji na dijelovima američke povijesti o kojima se malo zna: vlakovima koji su prevozili siročad  iz jednog dijela Amerike u drugi i prikazuje sudbinu te djece koja su nerijetko bila iskorištavana kao radna snaga. Knjiga je potresna i prikazuje dvije vrlo snažne djevojke/žene koje se bore za sebe i za bolji život. 

 

Zašto je ova priča motivacijska za učenike?
Upravo tema i stil pisanja čine ovu knjigu poticajnom za učenike. Prateći život djevojčice Niamh i djevojke Molly,  učenici mogu promišljati o sudbini druge djece danas, uočiti brojne probleme današnjice. Knjiga potiče i na osvještavanje svega što u vlastitom životu smatramo uobičajenim. 

 

 

Prepoznaje li se povijesni, politički, multi/ interkulturalni, migrantski ili sličan kontekst u ovoj knjizi/ priči? Ako da, navedite ukratko.

Prepoznaje se povijesni, multi/interkulturni i migrantski kontekst.

Prikazuje se dio američke povijesti: brojni imigranti koji dolaze iz drugih zemalja u potrazi za boljim životom da bi našli još veću bijedu i siromaštvo. Nadalje, opisuju se vlakovi siročadi i odnos prema djeci diljem Amerike tridesetih godina 20. st.

 

Prikazuje se odnos većinske kulture prema manjinskoj: irskoj, a i indijanskoj

Odražava li se načelo inkluzije u ovoj knjizi/priči i promiče li razumijevanje kulturoloških razlika i nasljeđa? Navedite ukratko.

Da. Uključivanje imigranata u život u Americi, zatim uključivanje napuštene djece i siročadi u obitelji, u društvo. Uključivanje udomljene djece u druge obitelji, u društvo i školu u 21. stoljeću.

Promiče razumijevanje kulturoloških razlika i nasljeđa (npr. Niamh stalno nosi keltski križić koji joj je dala baka pa pratimo reakcije drugih na to, kao i na njezinu specifičnu crvenu kosu, s druge strane i Molly se razlikuje svojim izgledom, a na probleme nailazi u udomiteljskoj obitelji koja ne prihvaća njezine prehrambene navike, npr.).

Naziv aktivnosti
Vlak siročadi

 

Opis aktivnosti

Trajanje: 2 x 45 minuta

Dob učenika: 16 – 17

Organizacija razreda učenika: grupni rad, individualni rad, frontalni rad

 

Cilj lekcije:

  • razvoj sposobnosti rada na tekstu: vrsta pripovjedača i njegov utjecaj na recepciju djela, karakterizacija likova i postupci karakterizacije
  • prepoznavanje utjecaja društveno-povijesnih okolnosti na život djeteta
  • razvoj empatije i kritičkog mišljenja

 

Materijali za podršku:

  • internet
  • nastavni listići

 

Izdvajamo:

  • 1 ulomak

 

Aktivnosti:

čitanje, tumačenje i raspravljanje o tekstu, gledanje videoisječaka i raspravljanje o njima

 

I. Aktivnosti prije čitanja

- omogućuju motivaciju, otvaranje učenika za dijeljenje vlastitih doživljaja, koheziju skupine

 

  1. Učenici su podijeljeni u skupine po četvero. Svaka skupina dobiva zadatak definirati pojam doma i pojam obitelji. Koristeći dramsku tehniku dinamičnih kipova prikazati svoje viđenje toga pojma: pokazati to pokretom, zvukom, suodnosnom s drugima. Predstavljanje rezultata rada.
  2. Zajedničko gledanje isječka iz dokumentarnog filma o nastanku romana Vlak siročadi. Zadatak u skupini: zabilježiti tri informacije koje smatrate ključnima, tri koje su vas se najviše dojmile.

      Zajedničko komentiranje isječka.

 

II. Aktivnosti tijekom čitanja.

  • Učenici prvo rade samostalno. Dobivaju ulomak br. 1 i nastavni listić sa zadatcima usmjerenoga čitanja (prepoznavanje vrste pripovjedača, karakterizacija pripovjedačice: razlikovanje osobina od emocionalnog stanja, razlikovanje objektivnog I subjektivnog vremena).

 

III.  Aktivnosti nakon čitanja.

  • Povezujući isječke iz dokumentarnog filma i pročitan ulomak, učenici se pripremaju za sudjelovanje u raspravi: izaberi stranu. Nastavnik/-ica iznosi tvrdnju, a učenici izabiru slažu li se s njom ili se ne slažu tako da zauzimaju predviđena mjesta u učionici. Postoji i mogućnost: “Nisam siguran/-na.”

Pojedini učenici argumentiraju svoje stavove. Učenici koji nisu sigurni nakon iznošenja argumenata mogu izabrati svoj stav. Cilj je igre otvoreni razgovor i aktualizacija problematike (tvrdnje se mogu ticati samoga ulomka, ali i problematike koju otvara.)

Primjer tvrdnji:

Vlakovi siročadi pozitivan su pokušaj pomaganja napuštenoj, nezbrinutoj djeci.

Ljudi koji usvajaju/udomljuju djecu imaju pravo promijeniti njihovo ime, to je za njihovo dobro.

Briga devetogodišnjaka o dvogodišnjaku pretežak je zadatak.

Iseljavanje iz vlastite zemlje u potrazi za boljim životom nije dobro rješenje za obitelji. (…)

 

Evaluacija i metoda procjene:

Uloga učitelja – pripremiti materijale  i djelovati kao moderator

 

Evaluacija rada u skupini – anketni listić: evalucija i samoevaluacija

 

Učenike se procjenjuje na osnovu njihove sposobnosti:

  • čitanja s razumijevanjem, prepoznavanja vrste pripovjedača, karakterizacije glavne junakinje
  • argumentiranog sudjelovanja u raspravi iznošenjem vlastitih stavova.

 

Učinak aktivnosti na čitanje RSP:

Aktivnosti potiču razvoj kritičkog mišljenja, kao i empatije učenika zbog potresne priče. Ujedno, potiču interes za proširivanje vlastitoga znanja o problemima uočenima u ulomku i isječku: zbrinjavanje siročadi, napuštene djece, iseljavanje iz domovine. 

 

 

Povezanost s kurikulumom

Razred: 1. ili 3.

Nastavni plan i program:

Epika –  pristup epskome djelu (1. razred)

Realizam – socijalna problematika (3. razred)

 

Znanja:

  • utjecaj društveno-povijesnih prilika na život pojedinca – prepoznavanje socijalne problematike
  • elementi epske tehnike: vrsta pripovjedača, karakterizacija lika, prepoznavanje postupaka karakterizacije
  • kritičko razmišljanje o svijetu, obitelji, društvu, migracijama
  • uživanje u iskustvu čitanja svjetske književnosti

 

Vještine:

  • prikupljanje, odabir i vrednovanje informacija
  • čitanje, tumačenje i ocjenjivanje književnih tekstova

 

Kompetencije:

  • komunikacijske kompetencije

 

Bibliografska referenca koja će se koristiti tijekom aktivnosti

Christina Baker Kline: Vlak siročadi

Mozaik knjiga, Zagreb, 2016.

298 str., meki uvez

ISBN 9789531418447

 

 

Kratki opis digitalnih izvora

Koriste se isječci iz dokumentarnih filmova o nastanku knjige o stvarnim vlakovima siročadi te svjedočanstva ljudi iz tih vlakova.

 

 

 

Rezultati

Učenici će moći:

  • okarakterizirati lik na temelju pročitanog ulomka
  • objasniti utjecaj društveno-povijesnih prilika na sudbinu pojedinca
  • argumentirano iznijeti vlastiti stav i raspravljati uvažavajući tuđe stavove.

 

 

Preporuke

Govoreći o teškoj sudbini napuštene djece i siročadi početkom 20. st. u Americi, ovo djelo omogućava razvoj empatije u učenika, a istodobno ih potiče na uočavanje socijalnih problema koji su pristutni i danas te njihovo kritičko sagledavanje. Djelo jest potresno, ali istodobno i pozitivno i optimistično.

Stranica 3 od 11

Go to top