Page 7 - Handbook 4 RSP readers

UVOD siromaštvo pismenosti ograničava mogućnosti pojedinaca za njegovo sudjelovanje u društvu,
povećava osobno i opće siromaštvo, sprečava inovacije, smanjuje produktivnost i zadržava
gospodarski rast.

Društvo u kojem živimo korjenito se promijenilo u posljednjih nekoliko desetljeća, sa značajnim
posljedicama za pismenost.
Živimo u svijetu koji se brzo mijenja i u vremenu kada količina i raznovrsnost pisanih materijala
raste pri čemu se od sve više ljudi očekuje da se tim materijalima koriste na nov i mnogo složeniji
način. Danas je općeprihvaćeno da se naše poimanje čitanja razvija usporedno s promjenama
u društvu i kulturi. Vještine čitanja potrebne prije dvadeset godina bile su uvelike drukčije nego
što su danas i izvjesno je da će se mijenjati i tijekom narednih dvadeset godina. Naglasak u
ciljevima obrazovanja nastavlja se preusmjeravati s puka prikupljanja i memoriranja podataka
na uključivanje šireg poimanja znanja. Bilo da se radi o osobi sa strukovnim ili visokoškolskim
obrazovanjem, uspjeh leži u osposobljenosti za komunikaciju, dijeljenje i korištenje informacija
pri rješavanju problema, u mogućnosti prilagodbe i inovativna pristupa u promjenjivu okruženju
koje postavlja nove uvjete kao i u držanju koraka s razvojem tehnologije i širenju područja
primjene tehnoloških dostignuća u kreiranju novih spoznaja i povećanju ljudskih kapaciteta i
produktivnosti.
Sposobnost otkrivanja, pristupa, razumijevanja i primjene svih vrsta informacija nužna je da bi
se osoba mogla u potpunosti ostvariti u društvu temeljenu na znanju. Svladavanje čitateljske
pismenosti nije samo temelj uspješnosti u drugim područjima u sklopu obrazovnog sustava
već je i preduvjet za uspješno svladavanje izazova s kojima se učenici susreću u odrasloj dobi.
Okvir uspješnoga čitateljskog opismenjavanja učenika kroz cijelo obvezno obrazovanje mora
se fokusirati na ovladavanje vještinama čitateljske pismenosti koje uključuju pronalaženje,
odabir, tumačenje, povezivanje i ocjenu informacija iz cijelog niza tekstova koji se odnose na
situacije izvan školskih učionica.
Ipak, treba razmisliti kakvu vrstu pismenosti sutrašnje društvo treba. Našim svijetom dominira
pisana riječ, bilo u knjižnom ili elektroničkom formatu. Digitalizacija je promijenila samu prirodu
pismenosti. Digitalni svijet, pri rješavanju problema, od nas zahtijeva sposobnosti višega
reda. Čitanje ispisa na papiru i čitanje online dijele mnoge temeljne osobine, ali čitanje online
zahtijeva veću sposobnost kritičke procjene podataka u kontekstu naizgled beskrajna svemira
raspoloživih opcija. Sve je veća potreba za sposobnošću izvlačenja i uporabe znanja iz sve
većeg broja internetskih izvora.
Promjene u prirodi, radu i uloga medija, kao i u gospodarstvu i društvu općenito, učinili su
čitanje i pisanje važnijim nego ikada dosad. Promjene u gospodarstvu imaju velik učinak na
vrste poslova koji su danas dostupni novim naraštajima. Za industrijskog doba, mladi ljudi
mogli su završiti školu s lošim vještinama čitanja i pisanja i još uvijek dobiti razmjerno sigurna
i razmjerno dobro plaćena proizvodna radna mjesta. To doba više ne postoji. Tržište rada za
niskokvalificirane radnike ubrzano se smanjuje. Postotak niskokvalificiranih poslova u EU-u
očekuje smanjenje za gotovo 30 % u razdoblju do 2020. To znači da će biti 16 milijuna manje
radnih mjesta na raspolaganju za one bez srednjoškolskih kvalifikacija. Čak i slabo plaćeni,
nesigurni poslovi, zahtijevat će dobru razinu pismenosti.
Ako se pametan društveni rast temelji na znanju i inovacijama, ulaganje u vještine čitanja i
pisanja jesu preduvjet za postizanje takva rasta. To znači da se u društvu može pridonijeti i
aktivno sudjelovati samo ako se može dovoljno dobro čitati i pisati. Razina pismenosti jednoga
7